Sjećanje na presudu generalu Mladiću: Šta je tvrdila sudija Nijambe

BANjALUKA – Drugostepenu, pravosnažnu, presudu u predmetu protiv generala Ratka Mladića Haški sud donio je 8. juna 2021. godine. Nekadašnji komandant Vojske Republike Srpske osuđen je tada na kaznu doživotnog zatvora za ratne zločine u BiH.

U danima nakon smrti Ratka Mladića mnogi su u javnom prostoru podsjećali da tu presudu sudsko vijeće nije donijelo jednoglasno već omjerom 4:1 uz izdvojeno mišljenje sudije iz Zambije.

 Drugostepenu presudu, naime, donijelo je sudsko vijeće koje su činili Mustafa el-Baž iz Maroka, Aminata Ngum iz Gambije, Elizabet Ibanda-Nahamija iz Ugande, Simour Penton sa Jamajke i Priska Matimba Nijambe iz Zambije koja je glasala protiv potvrđivanja prvostepene presude i tih dana tako navukla na sebe bijes sarajevskih političara i medija.

Kao poseban značajan dio izdvojenog mišljenja mediji su prije pet godina izdvojili onaj u kojem Nijambe naglašava ulogu Momira Nikolića, nekadašnjeg pomoćnika komandanta za bezbjednost i obavještajne poslove bratunačke brigade Vojske Republike Srpske.

Priska Matimba Nijambe

Momir Nikolić svuda

On je uhapšen u aprilu 2002. godine, a na prvom pojavljivanju pred sudijama u Hagu izjasnio se da nije kriv. Međutim, godinu dana kasnije odlučuje da prizna krivicu, da bi ga Tribunal početkom decembra 2003. godine osudio na 27 godina zatvora zbog zločina u Srebrenici.

U žalbenom postupku kazna mu je smanjena na 20 godina. Odslužio je 12 godina u zatvoru u Finskoj i u tajnosti je pušten na prijevremenu slobodu. Prema dostupnim informacijama, danas se sa porodicom nalazi u Švedskoj.

Nikolić je pušten mnogo prije nego što je izdržao dvije trećine kazne.

Sudija Nijambe u svom izdvojenom mišljenju navodi da je Momir Nikolić imao jak motiv da lažno svjedoči protiv generala Ratka Mladića kako bi iz njegove optužnice otpala optužba za genocid i dodaje da, da je Nikolić osuđen za genocid, nikada ne bi vidio slobodu.

- Svjedok Momir Nikolić je neko ko se pojavljuje svuda – svuda gdje postoje ubistva, bilo organizovanjem istih ili kao saučesnik. Priznao je da skriva zločine od pretpostavljenih, uključujući Glavni štab VRS. S tim u vezi, primjećujem i prihvatam podnesak odbrane da je svjedok Momir Nikolić potvrdio da je ubistva skrivao od svojih komandanata i pružio je obmanjujuće informacije o “asanaciji/sanaciji” kako bi se prikrila ponovna sahranjivanja -navela je sudija Nijambe.

Ona tvrdi da je Pretresno vijeće bez ikakvih direktnih naređenja, bez ikakvih direktnih dokaza koji povezuju Mladića sa bilo kojim ubistvima u Srebrenici, učinilo najveću grešku.

- Sudsko vijeće je dalje pogriješilo oslanjajući se na iskaz svjedoka Momira Nikolića uprkos drugom insajderu, svjedoku RM-265, koji je svjedočio o oportunističkim ubistvima iz osvete i da su ratni zarobljenici odvedeni u škole u Zvorniku po naređenju svjedoka Momira Nikolića i njegovog pretpostavljenog u lancu bezbjednosti od komande u brigadi, potpukovnika Popovića (Vujadin). Svjedok RM-265 nije umiješao Mladića u bilo kojoj od ilegalnih i kriminalnih aktivnosti svjedoka Momira Nikolića ili Popovića - navela je Nijambe.

Dalji navodi nekoliko svjedoka optužbe i odbrane svjedoče, dodala je Nijambe, o tome da je Mladić govorio zarobljenim članovima 28. divizije ABiH da će ih nahraniti, a zatim transportovati i razmijeniti sa snagama druge strane.

Navodi sutkinje Nijambe potvrdili su ono što u danima uoči izricanja drugostepene presude tvrdili i članovi generalovog tima odbrane kao i njegov sin Darko, a to je da članovi žalbenog vijeća, osim sudije iz Zambije, očigledno nisu ni čitali dokaze i argumente iznesene u drugostepenom postupku.

Slučaj "Tolimir"

Da sudija Nijambe ima nešto drugačiji pristup problematici ratnih zločina na području BiH, svjedoče i njeni stavovi iz predmeta “Tolimir”, gdje je bila član vijeća u prvostepenom postupku.

- Što se tiče tačke 1 (genocid), zaključila sam da optuženi Tolimir nije posjedovao namjeru koja se traži za genocid. Pored toga, budući da sam utvrdila da optuženi nije odgovoran za ubistvo i da nije bilo prisilnog premještanja iz Srebrenice i Žepe, kao ni s njim povezanog zlostavljanja civilnog stanovništva, ne postoji osnova za zaključak da je počinio bilo koje od djela u osnovi genocida prema članu 4(2) Statuta koja mu Tužilaštvo stavlja na teret u optužnici. Prema tome, moj je zaključak da optuženi nije krivično odgovoran za krivično djelo genocida - navela je tada Nijambe.

Ona je istakla i da su dokazi protiv optuženog, u vezi sa svim tačkama kojima se on tereti, u cjelosti posredni, zasnovani na presumpcijama, pretpostavkama i njegovoj stručnoj povezanosti s onima koji su počinili krivična djela koja su predmet optužnice.

- Nema dokaza koji bi ga povezivali sa krivičnim djelima koja su izvršili njegovi potčinjeni, a dokazi ne pokazuju ni da je znao da se ta krivična djela vrše. Veza optuženog s tim krivičnim djelima u cjelosti je izvedena iz njegove povezanosti, preko stručnog komandnog lanca, s onima koji su ih zaista počinili - navela je Nijambe.

Ona je tada napisala i da su neki svjedoci Bošnjaci bili skloni da “preuveličavaju muke” kojima su bili podvrgnuti u Potočarima kod Srebrenice, a takođe je negodovala i zbog stava pojedinih pripadnika holandskog bataljona UNPROFOR-a koji je bio smješten u Srebrenici, a koji su srpske vojnike nazivali “nacistima”.

- Takve neprofesionalne izjave na račun srpskih vojnika pokazuju da je u pitanju pristrastan svjedok - navela je Nijambe.

 Priska Matimba Nijambe bila je sudija Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove od 2011. godine, a u bogatoj karijeri obavljala je, između ostalog, i funkciju pravnog savjetnika u Međunarodnom krivičnom sudu za Ruandu. U Ruandi je, podsjetimo, počinjen genocid nad narodom Tutsi, a procjenjuje se da je u tom stravičnom zločinu poginulo oko milion ljudi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.