Simboli u raljama politike

BANjALUKA - Ekspresno donesena odluka Ustavnog suda BiH da privremeno stavi van snage dopunu republičkog Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, a kojom je propisano da se, između ostalih, kao ravnopravni simbol čuje himna "Bože pravde" i vidi grb Nemanjića probudila je brojne duhove prošlosti i bacila novo svjetlo na odnos koji, takozvano političko Sarajevo ima prema Republici Srpskoj, srpskom narodu i svemu ostalom što nosi taj prefiks. 

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 5. novembra dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne kojim je propisana mogućnost isticanja zastava i grbova i izvođenja himni stranih država sa kojima Srpska ima potpisan sporazum o uspostavljanju specijalnih i paralelnih odnosa. 

Na taj akt su bošnjački predstavnici u republičkom parlamentu uložili veto te je konačan stav o tome da je njime povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda dao Ustavni sud Republike Srpske. 

Sudije u Banjaluci su zaključile da u dopunjenom zakonu nema ništa sporno te je i objavljen u "Službenom glasniku Republike Srpske" poslije čega je bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović zatražio da se tome izjasni Ustavni sud BiH u kojem još nema nijednog sudije iz srpskog naroda, a po Ustavu su predviđena dva, već samo četiri iz Federacije i tri stranca. 

Prva odluka bez, kako su naveli, prejudiciranja konačne donesena je u veoma kratkom roku, a njom je van snage stavljen dopunjeni zakon.

Dok iz Srpske podvlače da srpski narod ima pravo na to i da se bez ikakve potrebe sve uvlači u političke igre, u drugom dijelu BiH, mahom bošnjački političari, traže od sudija u Sarajevu da nastave davno započet proces rušenjem obilježja. 

Ustavni sud BiH je još 2007. godine osporio simbole i Srpske i FBiH, jer nisu odslikavali identitet sva tri konstitutivna naroda. Upravo tada je i amblem, koji je još zvanični simbol Srpske, zamijenio dvoglavog orla koji je do tada bio grb, a himna "Moja Republika" zamijenila "Bože pravde". Tim koracima, s druge strane, nisu išli u FBiH, u kojoj su osporeni zastava i grb na kojima su bili ljiljani i šahovnica, jer nije bilo dogovora o novim simbolima koji bi vizuelno predstavili i srpski narod. 

U nekom momentu kao zvanični grb i zastavu uzeli su onu koju koristi i BiH, a koja je s druge strane još 1998. nametnuta odlukom tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Karla Vestendorpa.

Kantoni i manjine

Svojevremeno je čak i iza Marinka Čavare (HDZ) dok je bio predsjednik FBiH 2015. godine stajala hrvatska zastava na jednoj konferenciji za medije, a na pitanje o tome je odgovorio riječima da je to zastava hrvatskog naroda u BiH i da on tu predstavlja hrvatski narod, dodavši da bi novinarima bilo bolje da postave pitanje zbog čega FBiH nema zastavu, grb i himnu.

Veoma šarolika slika je i u kantonima koji su zasebna priča u okviru FBiH, tako da je malo teže da Srpska, na primjer, pokrene postupak pred Ustavnim sudom BiH u vezi sa tim, a delegat iz reda srpskog naroda u federalnom Parlamentu Goran Broćeta za "Glas Srpske" kaže da svjedočimo ustaljenoj selektivnoj praksi i kada su u pitanju odluke Ustavnog suda BiH i njihova primjena. 

- Imamo brojne izjave federalnih zvaničnika o upotrebi grba, zastave i himne Srbije u Srpskoj. Pitam ih sve koji su stali na tu stranu, tvrdeći da je to neustavno i kako treba poštovati odluke Ustavnog suda i da one hitno moraju biti primijenjene na teritoriji Srpske, šta je sa onim presudama za FBiH? Kadikad je donesena presuda da prirodni resursi pripadaju lokalnim zajednicama, ali ništa nije primijenjeno, a da ne govorim o onim kada se odnose na simbole. Kada je konkretno u pitanju kanton deset, iz kog dolazim, i danas je na svim službenim dokumentima kantonalne Vlade šahovnica, iako je Ustavni sud proglasio neustavnim takvo obilježje. Iako je neustavnim proglašen sam naziv kantona Hercegbosanska županija to se i dalje u javnim dokumentima upotrebljava. Pa, evo, pitam te ljude iz FBiH zašto ne ustanu i ne pobune se protiv ovakvih primjera neprimjenjivanja odluka Ustavnog suda, a i mi smo konstitutivan narod - istakao je Broćeta. 

To je, smatra, samo još jedan u nizu pokušaja da se blati Srpska i srpski narod u cjelini. 

- Na to svi ćute. I OHR i ostali - zaključio je Broćeta. 

Predsjednik Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Milan Petković podvlači da je odluka Ustavnog suda još jedna u nizu onih kojima se želi disciplinovati Narodna skupština i utabanati put kao tome da taj sud bude glavni zakonodavac u BiH. 

- Aktima o zaštiti prava nacionalnih manjima je dozvoljeno da oni ističu simbole matičnih država, a to, izgleda, nije dozvoljeno konstitutivnim narodima tako da ispada da nacionalne manjine imaju veća prava i mogu više da njeguju tradiciju i običaje svog naroda nego oni konstitutivni. To je apsurdno i očito je da ovdje Ustavni sud želi da stvori neku novu naciju da bi ugasio prava konstitutivnih naroda - rekao je Petković koji je i član Zajedničke komisije za ljudska prava u Parlamentu BiH.

Ocijenio je i da je sve samo ne slučajno to što je privremena mjera donesena dan pred dolazak predsjednika Srbije u Banjaluku i zajedničko obilježavanje Sretenja.

Ko je stariji

Republika Srpska godinama ukazuje na problem koji ima sa Ustavnim sudom. Pojedini pravnici smatraju da svi problemi kada je riječ o toj pravosudnoj instituciji korijenje vuku još iz Dejtona kada je potpisano da kvorum čini većina članova tog suda, smatrajući da se srpska strana tada mogla bolje ograditi kao na primjer što je precizirano kada je riječ o Domu naroda Parlamenta BiH gdje sjednica ne može da počne ako nema tri delegata iz Srpske. 

Analizirajući posljednju odluku Ustavnog suda pravnik Ognjen Tadić rekao je da u skladu sa Zakonom o upotrebi zastave, grba i himne niko ko istakne simbole Srbije ili druge države ne može biti krivično odgovoran zbog neizvršavanja odluka krnjeg Ustavnog suda BiH. 

Istakao je da privremenom mjerom nije ukinuto pravo da se uz simbole Srpske ističu i simboli drugih država, najvažnije je reći Srbije, jer je ono sadržano u članu osnovnog i važećeg zakona, koji nije osporavan. 

- Dodatni stav, a u odnosu na koga je krnji Ustavni sud BiH donio privremenu mjeru, zapravo je naglašavao jedan krug država koje imaju veću bliskost sa Republikom Srpskom i njenim stanovnicima i u tom smislu je simboličkog karaktera (čak je napisan tako da se moglo tumačiti da smanjuje krug država čiji se simboli mogu isticati uz simbole Republike Srpske, jer stavovi ne poznaju takva ograničenja) - navodi Tadić u objavi na mreži "Iks".

Čak je ranije predsjednik Narodne skupštine Srpske Nenad Stevandić, a na čiji prijedlog je i usvojena dopuna zakona, podvukao da je riječ o pažljivo izbalansiranom dokumentu koji nije ukinuo postojeća obilježja.

- Oni su dobili šah-mat. Sa etičke i moralne strane. Nemanjićko nasljeđe je bar 300 godina starije od Osmanskog nasljeđa i nema nikakve probleme ni sa Hrvatima ni Bošnjacima. Krajnje je neznanje problematizovati tu vrstu priče - istakao je Stevandić.

Oglasili su se i iz OHR-a prije nego je zakon stigao na adresu Ustavnog suda. I tada su rekli da će na Ustavnom sudu biti da, "u svjetlu svoje dosadašnje sudske prakse", ocijeni ustavnost zakona o dopuni zakona te naveli da je taj sud već proglasio neustavnim te iste simbole.

Da je "Bože pravde" svesrpska himna, a dvoglavi orao Nemanjića nacionalni svesrpski grb precizirano je u Deklaraciji usvojenoj na Svesrpskom saboru 2024. godine.

ODNOS PREMA KOLEGAMA 

Na ponašanje kolega u Sarajevu u određenim slučajevima su ukazivali i članovi republičkog Ustavnog suda. U nekoliko navrata je poslanicima u Srpskoj ukazivano na pojavu da "Ustavni sud BiH zanemarujući nadležnost Ustavnog suda Republike Srpske od slučaja do slučaja, prihvata ili ne prihvata da ocjenjuje ustavnost podzakonskih opštih pravnih akata entiteta za šta prema Ustavu BiH nije nadležan".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.