Foto: Šest godina obaveza BiH, nakon potpisivanja SSP-a
Oko 1.200 uredbi i direktiva evropskog prava su relevantni i preuzeli smo obavezu da ih uskladimo poslije potpisivanja SSP-a. Harmonizacija našeg pravnog sistema će se raditi utvrđenom dinamikom, a krajnji rok je šest godina od datuma ratifikacije SSP-a. Mislim da će BiH moći ispuniti te obaveze u predviđenom roku.
Ovo je u intervjuu za "Glas Srpske" u petak rekao direktor Direkcije za evropske integracije BiH Osman Topčagić.
U ponedjeljak se potpisuje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU u Luksemburgu. Izjavili ste da se još ne zna koliko će delegata iz BiH putovati.
TOPČAGIĆ: Ne znam koliko bh. zvaničnika putuje u Luksemburg, pored mene, jer te aktivnosti idu preko Ministarstva spoljnih poslova BiH i Evropske komisije u Briselu, kao i Savjeta ministara BiH tako da preciznije informacije vjerovatno oni treba da znaju.
Najavljivano je da će u Luksemburg putovati 60, pa 35, pa 20 zvaničnika, a u sastavu ostalih delegacija bilo je svega deset članova sa obezbjeđenjem. Ko odlučuje o tome koliko ljudi putuje i ko plaća putne troškove?
TOPČAGIĆ: Prema informacijama koje posjedujem, mislim da će ići mnogo manje ljudi i da delegacija neće biti toliko brojna kao što se ranije pričalo. Odluke o tome ko putuje na protokol potpisivanja SSP-a, mislim da donosi Savjet ministara BiH. Putne troškove puta će da plaća svaka institucija za svoje članove iz njihovog budžeta.
Obaveza BiH je da u svoje zakonodavstvo ugradi 1.200 uredbi i direktiva. Koliko će trajati to prilagođavanje i kako će se odraziti na BiH?
TOPČAGIĆ: Oko 1.200 uredbi i direktiva evropskog prava su relevantni i preuzeli smo obavezu da ih uskladimo poslije potpisivanjem SSP-a. Harmonizacija našeg pravnog sistema će se raditi utvrđenom dinamikom, a krajnji rok je šest godina od datuma ratifikacije SSP-a. Mislim da će BiH moći ispuniti te obaveze u predviđenom roku, jer sve ono što smo radili u prethodnom periodu bilo je na jedan način i priprema za ono što nas čeka u narednom periodu. BiH to hoće i može.
Potpis SSP-a vodi do gašenja OHR-a u BiH. Šta još treba uraditi da bi do toga došlo i da bh. političari konačno preuzmu odgovornost za sudbinu zemlje?
TOPČAGIĆ: Obavljam samo jedan dio tih aktivnosti koje su vezane za sam Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Postavljeni su odgovarajući uslovi i ciljevi od strane Savjeta za primjenu mira i njihovog upravnog odbora, koji će na kraju da dovedu do gašenja OHR-a.
Koje su prednosti koje će BiH imati nakon potpisivanja SSP-a, hoće li one dovesti do poboljšanja standarda. Da li su građani, privrednici, pa i sami političari dovoljno upoznati sa suštinom SSP-a?
TOPČAGIĆ: Sam tekst, sa obavezama, biće objavljen odmah nakon potpisivanja i onda ćemo moći malo preciznije definisati obaveze. Uglavnom, od 1. jula, kada na snagu stupa privremeni Sporazum, naša je obaveza da ukinemo ili da snizimo carine za robe koje su porijeklom iz EU. Kada se ukine naplata od jedan odsto za carine, onda će početi teći određeni rokovi. U roku od dvije godine treba uvesti digitalne tahografe za kamione, a dobivamo pravo neograničenog tranzita kroz teritorije EU, odnosno isto to pravo dajemo prevoznicima iz EU na našoj teritoriji.
Od 1. jula će se primjenjivati nove carinske tarife. Da li su predviđeni neki zakoni kojima će se nadoknaditi gubitak od nenaplaćivanja jedan odsto za carinsko evidentiranje?
TOPČAGIĆ: Nije predviđen nikakav zakon koji će se primjenjivati nakon ukidanja carina, ali možda se uvede naplata u formi takse kao što su to učinile druge zemlje EU. Time će zasigurno biti manje novca u budžetu države, jer ili se neće naplaćivati carina ili će to biti u nižem iznosu. Uprava za indirektno oporezivanje BiH je već izašla sa svojim procjenama o tome koliko će da bude manje prihoda. Međutim, očekuje povećanje prihoda od poreza na dodatu vrijednost. Prema tome, nenaplaćivanje ili manje naplaćivanje carina neće ugroziti budžet BiH i dovesti do ekonomske krize.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.