Šeranić: Pooštravanje mjera zavisi od procenta vakcinisanih

BANjALUKA - „Nijedna vakcina nije opasna i ne treba u javnosti licitirati o opasnosti vakcine, jer opasnosti od vakcine nema. Vakcine su bezbijedne i efikasne, ali što se tiče njihovih karakteristika, svakako da su one različite, jer je njihova proizvodnja rađena na različitim osnovama", rekao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Alen Šeranić za Elta televiziju

On je još jednom pozvao sve građane da se vakcinišu, jer bi se prateći primjere iz svijeta, sa porastom broja vakcinisanih smanjila mogućnost uvođenja restriktivnijih mjera i eventualno novog zatvaranja.

- Što se tiče virusa korona danas se nalazimo u situaciji u kojoj smo se nalazili i prošle godine, sa aspekta da imamo pogoršanje epidemiološke situacije. Međutim, u odnosu na prošlu godinu naravno da je naučno i stručno poznato mnogo više relevantnih činjenica koje nam danas omogućavaju da kontrolišemo epidemiju. Tu nam je vakcinacija, kao najvažniji alat, a sa kojom imamo mogućnost da kontrolu ove epidemije učinomo mnogo boljom. Međutim, sa aspekta pogoršanja situacije moram reći da je ona uslovljena sa nekoliko faktora, prije svega mutacijom virusa. Danas imamo delta soj koji je verifikovan i u Republici Srpskoj, ali i u 170 zemalja svijeta, a koji je mnogo zarazniji nego sojevi koji su bili prethodno. Da će virus mutirati je bilo poznato i prošle godine, kada smo razgovarali takođe na ovu temu. To će se to dešavati svakako i u budućnosti i to je jedan izazov koji čovječanstvo ima, a najbolja mogućnost kontrole epidemije u tom slučaju je vakcinacije. Trenutno u Republici Srpskoj imamo porast broja lica koja su zaražena i imamo porast broja lica koja su na bolničkom liječenju. Za sada pratimo cijelu situaciju u Republici Srpskoj, bolja je situacija nego što je to bilo u trećem talasu, u marti i aprilu jer smo tada već imali povećan broj lica koja su bila na bolničkom liječenju kada je talas tek krenuo. Tako da je sada bolja situacija u smislu startne pozicije, jer smo imali vrlo dobro ljeto – jun, juli sa potencijalno jednim ili dva zaržažena koja su se javljala u tom periodu.

Sigurno da ono što građane najviše zanima jeste otkud prije tri, dva mjeseca jednocifren broj zaraženih, a sad naglo trocifreni?

Nekoliko stvari je tu vezano. Prije svega ljetni period kada se dosta putovalo, dosta smo odlazili na more, odmore, cirkulisali su ljudi iz cijelog regiona i svijeta. Ta cirkulacija ljudi, socijalni kontakt koji, ukoliko nije iskontrolisan dovodi do lakšeg prenosa virusa pogotovo ako je on zarazniji, kao što je slučaj sa  delta sojem, taj broj onda vrlo brzo raste. Svakako, s druge strane nama sada dolazi jedan period, od oktobra do marta naredne godine, poznat po akutnim respiratornim infekcijama kada se ljudi, zbog vremena i posla povlače u unutrašnjost prostora. Tako da, to su sve stvari koje uslovljavaju da se epidemija razvija. Svaka epidemija, pa evo i ova pokazalo se, ima svoj uspon, vrhunac i pad. Tako će biti i sa ovim talasom, ali ono što ovaj talas razlikuje od prethodnih je svakako vakcinacija.

Nalazimo li se u četvrtom talasu?

Može se tako reći. Prema grafikonima koje imamo i koje prikazujemo to ide upravo u toj sinusoidi, narodski poznato talasima. Može se i o tome govoriti, ali to nije toliko važna informacija za građane, nego je bitno da kada razgovaramo sa građanima prije svega razgovaramo o tome kako oni mogu zaštiti sebe, svoje porodice i na kraju cijelo društvo.

Koliko su se do sada sprovedene epidemiološke mjere pokazale efikasne u borbi sa pandemijom? Treba li ih pooštriti?

Mjere su se pokazale dobre za sve one koji su ih poštovali. Mislim da smo u posljednjih godinu i po dana svakako naučili mnogo o mjerema i na koji način možemo da se zaštitimo. Mislim da svako od nas zna, pa i ako krenemo od djeteta  u prvom razredu šta treba da uradimo da bismo se zaštitili kada govorimo o prenosu virusa korona. Međutim, što se tiče pooštravanja mjera mislim da stvar i nije toliko na represiji o čemu smo toliko često govorili, nego na tome da imate jedan kontinuitet i prihvatanje tih mjera od građana. Te mjere su i danas na snazi, na vama je da ih poštujete, a na inspekciji da kontroliše. Međutim, najbolje sprovođenje mjera je ono koje građani prihvataju, jer shvataju da njima to lično donosi dobro.

Kada govorimo o prevenciji, trenutno smo u procesu vakcinacije, a tu su jako podijeljena mišljenja. Možete li nam reći kakav je Vaš stav i  da li ste zadovoljni odzivom u Republici Srpskoj?

Što se tiče vakcinacije, mislim da je moj stav odavno i javno poznat i to je naučni i stručni stav, a to je da je vakcinacija najefikasnije sredstvo u zaštiti vašeg zdravlja, kada govorimo o virusu korona i da ona predstavlja jedno od najvažnijih mehanizama u kontroli epidemije. Možemo se vratiti u pogledati podatke iz prošle ili prije dvije sedmice. Danska je ukinula sve mjere jer je vakcinacija prešla između 70 i  80 procenata. To nam govori da kada imate mogućnost da djelujete na virus onda mjere prema sredini i pojedincu mogu da budu i blaže. Sve dok mi ne djelujemo u potpunosti na virus, a to su vakcine i lijekovi koje imamo na raspolaganju onda nam mjere prema sredini i pojedincu moraju da budu restriktivnije. Mene građani često pitaju hoćete li nas zatvarati. Međutim, kada govorimo o tome moram priznati da je situacija u Srpskoj malo drugačija, jer u odnosu na prošlu godinu kada su preporuke što se tiče mjera bile dosta restriktivnije nismo imali ovaj procenat građana koji su vakcinisani. Svi se vode tim pokazateljima kada je u pitanju donošenje novih mjera. Ono što mi građanima pokušavamo da objasnimo jeste da vakcinacija njima lično donosi dobro.  S druge strane, vi kao pojedinac u tom kolektivnom svjetlu doprinosite da vakcinacija raste i da onda mjere koje budu određene prema zajednici, sredini mogu da budu i blaže. Ono što je važno za vakcinaciju govoriti jeste da sa vakcinacijom štitite prvog do sebe, jer ima onih koji ne mogu da prime vakcinu i ne mogu da budu zaštićeni. Mi smo često i u oblasti sistemske vakcinacije djece govorili da ako se vakciniše razred djece, ako je 95 odsto djece vakcinisano onda onih pet odsto koji ne mogu da budu vakcinisani, će da budu zdravi. To su djeca sa recimo akutnom leukemijom, sa različitim hroničnim oboljenjima koji zbog svog stanja ne mogu da budu vakcinisani. Znači njih će štititi ovih 95 odsto vakcinisanih. To je vrlo slično i sada u ovom našem okruženju, što nam se veći broj građana bude vakcinisao u tom trenutku će i mjere biti drugačije razmatrene, a ono što je još važnije bićemo više zaštićeni.

Koliko je do sada procentualno vakcinisanih u Srpskoj? Koliko ste Vi zadovoljni sa razmišljanjima građana Republike Srpske kada je u pitanju vakcinacija?

Što se tiče vakcinacije građana u Republici Srpskoj, prema podacima Instituta preko 286.000 vakcina prve doze je na terenu, te 225.000 druge doze je već aplicirano, što je otprilike između 32 i 33 odsto, ako računamo da su to građani koji su punoljetni. S druge strane mi imamo preporuku za vakcinaciju djece, naravno uz odobrenje nadležnog ljekara i roditelja. To je nešto što se u svijetu već radi za pojedine vakcine i imamo preporuke da se djeca iznad 12 godina mogu vakcinisati. Naravno, kao što smo dali i vakcinu i to smo dali na dobrovoljnoj osnovi, odnosno da roditelj procjeni da li želi da vakciniše djecu i na taj način ih zaštiti. Što se tiče vakcinacije, mislim da ona može biti i bolja. Mi smo sa aspekta zdravstvenog sistema učinili mnogo. Organizovali smo ono što je bilo potrebno, a to je da građani imaju dostupnost vakcinacije kroz vakcinalne punktove u domovima zdravlja ili smo drugi mehanizam imali da organizujemo posjetu privrednicima, pa da mobilni timove rade vakcinaciju na radnom mjestu. Imali smo i treći model, koji je podrazumijevao posjetu timova domova zdravlja udaljenim seoskim područjima za građane koji ne mogu stići i doći da se vakcinišu. Naravno, razmatrali smo i druge modele koje smo primjenjivali u vakcinaciji pojedinih ugroženih grupa. Tako da, vakcinacija je svakako učinjena dostupnom kroz taj mehanizam i kroz mehanizam nabavke vakcina.

Kakva je situacija u Republici Srpskoj kada je u pitanju nabavka vakcina? Da li ih imamo dovoljno trenutno?

U Republiku Srpsku je posljednjih osam mjeseci došlo preko 1.200.000 doza vakcina. Prema dostupnim podacima već oko 850.000 upotrebljeno, aplicirano prema građanima. Mi kontinuirano dobijamo vakcine. Što se tiče COVADž i programa Eurohealth, to je mehanizam iz kojeg dobijamo u manjim tranšama vakcine. Mi smo dobili ono što smo naručili što se tiče kineskog proizvođača Sinofarma, završava se ugovor i za nabavku Sputnjika, tako da u ovoj fazi mi smo tražili procjenu Instituta vezano za neki naredni period kakva će biti potreba za vakcinacijom i naravno da se utvrde relevantne činjenice po pitanju apliciranja treće doze i potreba za trećom dozom vakcina u Republici Srpskoj, tzv. buster ili pojačivačkom dozom.

Dakle, u ovom trenutku ne možemo govori da će biti nekog većeg zatvaranja ili pooštravanja mjera?

To su stvari koje sam ja nekoliko puta prošle godine govorio. Zavisi od činjenica od trenutka do trenutka. Vidim da su mnogi u svijetu krenuli da prate onaj pokazatelj koji smo mi pratili  od oktobra prošle godine, a to je da smo se fokusirali na broj lica koji su u bolnicama. To je nešto što i sada trenutno pratimo i na bazi toga ćemo reagovati. Svakako olakšavajuća okolnost za razmišljanje o mjerama je proces vakcinacije i broj lica koja su vakcinisana. Ono jeste prilika da poručimo građanima da time što će se vakcinisati pomažu i sebi i svima nama da se donesu drugačije odluke kada govorimo o zajednici i mjerama unutar zajednice. Britanija je ukinula sve mjere, Danska je ukinula mjere, Švedska ukida sve mjere sa 29. septembrom, jer se tog datuma očekuje prelazak postotka od 80 odsto vakcinisanih. Tu je jedna poznata sjevernjača samosvijest o tome kako pojedinac učestvujeu kolektivitetu i solidarnosti društva. Tako da tih 80 odsto u Švedskoj će štiti onih 20 odsto koji i nekog razloga ne mogu ili ne žele da prime vakcinu.

To je procenat koji bi i kod nas trebalo da bude zadovoljen da bismo pupustili mjere?

Svakako. Procenat od 70 odsto je procenat kojem težimo što se tiče vakcinisanih lica, bez obzira da li ste ili niste prebolovali koronu. Znači to ne razmatramo, razmatramo samo procenat vakcinisanih i tome svakako težimo. Tome teže sve zemlje i zato i jeste tolika poenta na vakcinaciji. Ako pogledate prošlu godinu, mi smo svi toliko čekali tu vakcinaciju i kada smo dočekali tu vakcinu sada nešto pametujemo oko te vakcine, a to je najbolji način kako možemo da kontrolišemo epidemiju, prenosi banjaluka.net.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.