SDA uz saglasnost EU zakočila reformu

BANjALUKA - Posljednja runda razgovora u okviru strukturalnog dijaloga o pravosuđu BiH, koji je započeo u maju 2011. godine kada je Banjaluku posjetila tadašnja visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Ketrin Ešton, održana je prije dvije i po godine i od tada nije održan nijedan sastanak ministara pravde u BiH pod pokroviteljstvom EU.

Strukturalni dijalog blokirao je zamjenik ministra pravde BiH i funkcioner SDA Nezir Pivić, koji je u julu 2018. godine odbio da razgovara o pitanju tzv. proširene nadležnosti Suda BiH, a prećutnu podršku za opstrukciju cijelog procesa dobio je od predstavnika EU. Donedavni predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Milan Tegeltija kaže da je Pivić na tom sastanku odbio da razgovara o Zakonu o sudovima BiH, pa čak i o prijedlogu eksperata EU.

- Suštinski, on je odbio svaku vrstu promjene zakona koja bi na bilo koji način ograničila uplitanje u nadležnosti Suda BiH. U stvari, SDA uopšte nije željela da tema strukturalnog dijaloga budu Zakon o sudovima i Zakon o Ustavnom sudu BiH, tražeći da se razmatra isključivo Zakon o VSTS-u, koji u to vrijeme još nije bio na dnevnom redu strukturalnog dijaloga. Nakon toga, EU je prestala sa zakazivanjem sjednica strukturalnog dijaloga i od te forme razgovora, a u posljednje vrijeme kao jedina tema u razgovorima o pravosuđu pojavio se samo Zakon o VSTS-u - kaže Tegeltija, koji je učestvovao u strukturalnom dijalogu dok je bio na čelu VSTS-a.

On ističe da je strukturalni dijalog blokirala SDA, a EU je na to pristala, prihvatajući zahtjev te stranke da se u daljim razgovorima o pravosuđu, mimo strukturalnog dijaloga koji poslije toga više nije organizovan, razgovara isključivo o Zakonu o VSTS-u. Tegeltija kaže da se tek odnedavno u razgovorima ponovo pojavio i Zakon o sudovima BiH, ali dodaje da se ti razgovori vode mimo forme strukturalnog dijaloga, već na nivou određenih radnih grupa Ministarstva pravde BiH.

Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović smatra da treba nastaviti strukturalni dijalog, ali ističe da su propuštene prilike da se odgovori na kvalitetne prijedloge iz Republike Srpske, prije svega na tekst Zakona o sudovima koji je Ministarstvo pravde RS predložilo ministrima pravde u BiH.

- Trebalo je respektovati napor i kompromis koji je ponudila RS i danas bismo imali ozbiljnu platformu za reformu pravosuđa u BiH. Mi smo ponudili tekst na temelju protokola iz Brisela i da je to prihvaćeno, riješili bismo dva značajna pitanja, a to su pitanje apelacione nadležnosti i pitanje proširene nadležnosti iz člana 7. stav 2. Zakona o Sudu BiH - ocjenjuje Kasipović.

On dodaje da mu je žao što to nije prihvaćeno, ali smatra da treba i dalje razgovarati.

- Nažalost, naš trud nije vrednovan kako treba, iako odgovorno tvrdim da su inicijative dobre i sa smislom. Zato bi bilo dobro ponovo ih ozbiljno razmotriti, jer smatram da mogu voditi vladavini prava u BiH - zaključuje Kasipović.

Brisel

Prva runda razgovora u okviru strukturalnog dijaloga održana je 6. juna 2011. godine u Sarajevu, a proces je otvorio tadašnji evropski komesar za proširenje Štefan File. Najozbiljniji sastanak u okviru strukturalnog dijaloga održan je u Briselu 10. septembra 2015. godine, a prvi zaključak tog sastanka glasi: - Reformu Zakona o sudovima BiH razviti na osnovu verzije teksta nacrta koji je danas u Briselu predstavilo Ministarstvo pravde Republike Srpske. Umjesto toga, cijeli proces je zakočen od strane SDA i uz prećutnu saglasnost EU.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.