SDA blokirale zakone o JMB, prebivalištu i boravištu, državljanstvu i javnim nabavkama

Dnevni avaz, Anadolija, Agencije
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: SDA blokirale zakone o JMB, prebivalištu i boravištu, državljanstvu i javnim nabavkama

Sarajevo - Završena je sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj je Stranka demokratske akcije blokirala usvajanje Zakona o jedinstvenom matičnom broju, Zakona o prebivalištu i boravištu BiH, Zakona o državljanstvu, te Zakona o javnim nabavkama BiH.

U sva četiri slučaja članovi SDA u Klubu bošnjačkog naroda, Halid Genjac, Nermina Kapetanović i Sulejman Tihić, pozvali su se na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka.

Pitanje zaštite nacionalnog interesa SDA nije povukla zbog sadržaja ovih zakona, nego zbog hitne procedure, koju su ovi zakoni već prošli u Savjetu ministara BiH, te Predstavničkom domu PSBiH.

Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH danas su jednoglasno po hitnom postupku usvojili izmjene i dopune Zakona o putnim ispravama BiH.

Zakon o JMB

Klub bošnjačkih delegata je, glasovima članova SDA, proglasio štetnim po vitalni nacionalni interes Bošnjaka zahtjev Savjeta ministara BiH da po hitnom postupku budu razmotrene izmjene i dopune Zakona o jedinstvenom matičnom broju BiH.

S obzirom da ovaj zahtjev nije dobio potrebnu podršku ostalih delegata Doma naroda parlamenta BiH, on je upućen na naknadno usaglašavanje.

Bošnjački delegat Halid Genjac je, obrazlažući ovaj zahtjev Kluba bošnjačkih delegata, istakao da je riječ o sistemskom zakonu zbog čega zahtjeva redovnu proceduru, te da se izmjenama registraciona područja ograničavaju na entitete.

On je ponovio raniju tvrdnju SDA da se predloženim izmjenama i dopunama ograničava sloboda kretanja.

Tokom rasprave, delegati su raspravljali o tome da li se procedura donošenja zakona ili sama njegova suština mogu smatrati vitalnim nacionalnim interesom.

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Sulejman Tihić rekao je da je do prokretanja pitanja vitalnog nacionalnog interesa dovelo "siledžijsko ponašanje vladajuće većine", te da je riječ o bitnim zakonima koji se ne mogu donositi u hitnoj proceduri.

"Naš zahtjev za redovnom procedurom tih zakona nemojte shvatati blokadom", rekao je Tihić, ističući da izlaz iz sadašnje situacije vidi u tome da Ustavni sud donese odluku o vraćanju ovog zakna u redovnu proceduru, kako bi se na njega moglo djelovati amandmanski.

Delegat iz reda srpskog naroda Krstan Simić rekao je da ovaj zakon samo potvrđuje dejtonsko uređenje zemlje, te da mora da ide po hitnoj proceduri, s obzirom na vremenske rokove za njegovo donošenje.

"Naconalni vitalni interes može biti ugrožen samo sadržinom zakona, a ne procedurom njegovog donošenja. Ne pada mi napamet da uskraćujem pravo Bošnjacima na njihov stav, ali procedure ne bi trebalo da budu osnov za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa", smatra Simić.

Delegat iz reda srpskog naroda Dragutin Rodić podsjetio je da su zakoni bili u redovnoj proceduri, te da ne vidi problem, jer veliki broj ljudi koji sjedi u parlamentu BiH i Savjetu ministra BiH traga za najoptimalnijim i najracionalnijim rješenjem.

Delegat Mladen Ivanić rekao je da ne vidi problem, jer je zakon na državnom nivou i prilagođen teritorijalnoj organizaciji BiH.

"Ono što radi SDA je neuvažavanje postojanja entiteta. To je istovremeno vaša poruka i da vi nas ne prihvatate", dodao je Ivanić.

Delegat Kluba bošnjačkog naroda Mehmed Bradarić poručio je demonstrantima koji su tražili donošenje zakona o JMBG da parlament nije adresa za proteste, već centrala SDA.

"Tamo je problem. Ovo postaje državni zakon i ne vidim razlog za pokretanje vitalnog nacionalnog interesa", dodao je Bradarić.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona dostavljenim iz Savjeta ministara, registraciona područja prilagođena su teritorijalnoj organizaciji BiH, u skladu sa Ustavom i Izbornim zakonom BiH.

Unutar entitetskih linija definisano je devet registracionih područja – tri u Republici Srpskoj, jedno u Brčko distriktu i pet u Federaciji BiH.

Zakonskim prijedlogom, koji je 18. jula, po hitnoj proceduri, u obliku dostavljenom iz Savjeta ministara usvojio Predstavnički dom, definisano je da jedinsteni matični brojevi izdati prema dosadašnjim propisima ne podliježu promjeni.

Zbog neusvajanja izmjena i dopuna Zakona o jedinstvenom matičnom broju 6. i 7. juna održane su demonstracije pred zgradom institucija BiH, gdje su demonstranti 18 časova pod blokadom držali više od hiljadu i po ljudi.

Nisu usvojene ni izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu

Glasovima troje delegata danas su proglašeni štetnim po vitalni interes Bošnjaka zahtjevi Savjeta ministara BiH da Dom naroda parlamenta BiH po hitnoj proceduri razmatra prijedloge izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu i Zakona o prebivalištu i boravištu građana BiH.

Pokretanje vitalnog nacionalnog interesa podržali su bošnjački delegati Halid Genjac, Nermina Kapetanović i Sulejman Tihić.

Delegatska rasprava svela se na pitanje da li se procedura donošenja zakona ili sama njegova suština mogu smatrati vitalnim nacionalnim interesom.

Obrazlažući zahtjev dijela delegata bošnjačkog naroda, Genjac je rekao da nije zadovoljena poslovnička pretpostavka hitnosti i jednostavnosti da bi rješenja predložena u Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu BiH bila razmatrana po hitnoj proceduri.

"Zahtjev za razmatranje ovog zakona u redovnoj proceduri legalan je i legitiman, a to bi omogućilo razgovor o mogućim rješenjima i amandanima. Tražimo redovnu proceduri kako bismo pokušali pronaći rješenja", rekao je Genjac.

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Ognjen Tadić rekao je da ne može zamisliti situaciju u kojoj će Ustavni sud BiH da kaže parlamentu BiH kakvu vrstu procedura da izabere u donošenju nekog propisa.

"Onda bi Ustavni sud bio akter u donošenju odluka u parlamentu, a ne neko ko štiti pitanje ustavnosti", rekao je Tadić.

Delegat Krstan Simić podsjetio je članove SDA da je Ustavni sud BiH na plenarnoj sjednici na kojoj se bavio pitanjem šta i čime se može baviti vitalni interes donio odluku u jednom od predmeta da proceduralna pitanja ne mogu zadirati u suštinu vitalnog nacionalnog interesa.

Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o državljanstvu BiH brisan je član 18 osnovnog zakona o gubitku državljanstva po sili zakona sticanjem državljanstva druge države, kako bi se otklonila opasnost za državljane BiH koji su stekli ili stiču državljanstvo druge države.

Da bi se onemogućilo da državljanstvo BiH dobiju kriminalci, ratni zločinci ili teroristi, dopunama Zakona propisano je da stranac za dobijanje državljanstva mora predočiti dokaze da se protiv njega ne vodi krivični postupak, osim u slučajevima kada se taj dokaz ne može razumno zahtijevati /na primjer apatridi/.

Uslovi su i da stranac ne predstavlja prijetnju po bezbjednost BiH, da ima obezbijeđen izvor prihoda za vlastito izdržavanje, da je izmirio sve poreske, odnosno finansijske obaveze, da mora potpisati izjavu da prihvata ustavni poredak BiH, te da ima važeću garanciju o sticanju državljanstva.

Tokom rasprave o zahtjevu Savjeta ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu delegat iz reda bošnjačkog naroda Nermina Kapetanović istakla je i da SDA osuđuje sve nezakonitosti kod prijava prebivališta, ali da se ne smije onemugićiti sloboda kretanja građana.

Izmjenama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH poboljšava se osnovni zakon, uvode u praktičnu primjenu propisi u vezi sa elektronskim potpisom, te preciziraju uslovi za prijavu i odjavu prebivališta radi unapređenja bezbjednosti ličnih dokumenata.

Prema izmjenama ovog zakona, državljani BiH mogu prijaviti, odnosno odjaviti prebivalište ili boravište i adresu stanovanja elektronskim putem kod nadležnih tijela, i to bezbjednim elektronskim potpisom ovjerenim kvalifikovanom potvrdom.

Prema proceduri, ukoliko se neka predložena odluka u Domu naroda proglasi štetnom po vitalni interes srpskog, bošnjačkog ili hrvatskog naroda većinom iz jednog od klubova delegata, a da se delegati druga dva naroda protive, predsjedavajući Doma saziva zajedničku komisiju sastavljenu od tri delegata radi rješenja spornog pitanja.

Ako komisija u roku od pet dana ne uspije to pitanje da riješi, predmet se upućuje Ustavnom sudu BiH, koji će po hitnom postupku ispitati da li ima nepravilnosti u postupku donošenja sporne odluke.

 


 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.