Foto: Savez za promjene prelazi preko revizije presude
Sarajevo - Poslanici SNSD-a nisu prisustvovali jučerašnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH zbog vaninstitucionalnog djelovanja člana Predsjedništva BiH i lidera SDA Bakira Izetbegovića, dok su se predstavnici Saveza za promjene vratili u poslaničke klupe.
Poslanici stranaka iz RS su 16. februara bili u zgradi Parlamenta, ali nisu željeli da prisustvuju sjednici zbog Izetbegovićeve najave da će u Međunarodnom sudu pravde u Hagu biti pokrenuta revizija presude na osnovu tužbe BiH protiv Srbije za genocid. Sjednica je tada odmah prekinuta i odgođena za juče, a u međuvremenu je na Izetbegovićevu inicijativu i bez odluke institucija bivši agent BiH pred sudom u Hagu Sakib Softić predao zahtjev za reviziju. Odluku o održavanju sjednice donijelo je prošireno rukovodstvo Predstavničkog doma uprkos zahtjevu SNSD-a da njeno održavanje bude prolongirano, jer je i dalje prisutna Izetbegovićeva vaninstitucionalna i vanustavna aktivnost.
I dok su u SNSD-u istakli da vaninstitucionalno djelovanje nije prekinuto, poslanici SDS-a i NDP-a, koji su u koaliciji sa SDA, odlučili su da će prisustvovati sjednici, ali da neće glasati ni za jednu tačku dnevnog reda.
U SNSD-u ističu da nemaju namjeru da blokiraju rad institucija BiH, već da im je cilj da brane interese Srpske, ističući da to ne čini Savez za promjene.
- Ne postoje normalni demokratski uslovi za održavanje sjednice. Kriza je trenutno mnogo dublja nego što je bila 16. februara s obzirom na činjenicu da je u međuvremenu podnesen neligitiman i nelegalan zahtjev za reviziju presude, čime je Izetbegović definitivno blokirao rad Predsjedništva BiH - kaže šef Kluba poslanika SNSD-a Staša Košarac.
Dodao je da je netačna tvrdnja zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Mladena Bosića iz SDS-a da je iz RS tražena blokada i bojkot institucija BiH.
- To nigdje nije navedeno u zaključcima Narodne skupštine RS. SNSD nema namjeru da blokira, niti da bojkotuje rad Parlamenta. Odluka poslanika SDS-a da prisustvuju sjednici, a da ne glasaju predstavlja jeftin pokušaj pravdanja javnosti RS za proizvedeno nejedinstvo u Srpskoj, ali i potrebu da pojačaju odnos sa Izetbegovićem - izjavio je Košarac.
On je dodao da predstavnici RS u vlasti na nivou BiH moraju braniti interese Srpske i poštovati njene institucije.
- Koalicija okupljena oko Izetbegovića, koja dolazi iz RS, nije poštovala stavove institucija Srpske. SDS-ov ministar Mirko Šarović trči u zagrljaj Izetbegoviću, grli ga sve jače, dolazi na sjednice Savjeta ministara i glasa. Drugi SDS-ov ministar Dragan Mektić isključivo sluša direktora Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Osmana Mehmedagića Osmicu da bi posvađali rukovodstvo Srbije i RS u vrijeme kada BiH na neustavan način pokreće reviziju. To dovoljno govori o politici SDS-a - rekao je Košarac.
Poslanik SDS-a Borislav Bojić rekao je da SNSD odbijanjem da prisustvuje sjednici ugrožava Dejtonski sporazum i položaj srpskog naroda u institucijama BiH.
- Nije dovoljno prisustvo poslanika Saveza za promjene, jer je potrebno najmanje deset glasova da bi srušili bilo koju odluku u Parlamentu. Savez za promjene će podržati samo pitanja od interesa za RS, odnosno građane BiH poput pasoša i ruskog duga. Što se tiče Dejtonskog sporazuma mi ćemo ga štititi u svim institucijama. Nećemo štititi interese RS u restoranu Parlamenta - kazao je Bojić.
Poslanik SDA Sadik Ahmetović pridružio se kritikama na račun SNSD-a.
- Političke partije sa ovakvim nastupom ili nemaju argumenata ili ne znaju šta je demokratija ili su kukavice pa ne smiju da uđu u Parlament - kazao je Ahmetović.
Šef Kluba poslanika HDZ-a BiH Nikola Lovrinović rekao je da treba prevazići trenutnu situaciju i izrazio nadu da će rješenje biti pronađeno u Predsjedništvu BiH gdje je problem i nastao.
Odgovarajući na pitanja poslanika ministar pravde BiH Josip Grubeša rekao je da je Sud BiH od 2003. do 2016. godine donio 346 presuda za ratne zločine i da je u 248 slučajeva primijenjen Krivični zakon BiH, a u 98 Krivični zakon biše SFRJ. Istakao je da su sudovi u RS, FBiH i Brčkom od 2006. do 2016. godine donijeli 295 prvostepenih, 257 drugostepenih i 16 trećestepenih presuda za ratne zločine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.