Savanović: Republika Srpska je rezultat svih srpskih žrtava

Nevesinje - Ministar rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović izjavio je večeras u Nevesinju da je Republika Srpska rezultat svih srpskih žrtava, od Otomanske imperije, Austrougarske, NDH i 90-ih i da to treba usađivati u svijest mladim generacijama.

"Bojim se da ideologija iz 19. vijeka nije završena i zato trebamo da upozoravamo na sve što nam se dešavalo u istoriji", rekao je Savanović na akademiji povodom obilježavanja 142 godine od ustanka prva "Nevesinjska puška".

On je naglasio da nema mjesta podjelama, politikanstvu i antagonizmima u srpskom narodu.

"Mali smo da bismo se dijelili i svađali kada je u pitanju nacionalno pitanje i opstanak Republike Srpske", istakao je Savanović koji je predsjednik Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

On je naglasio da je srpski narod uvijek prolivao krv boreći se za slobodu, a da sloboda nema alternativu.

Savanović je naveo da su u hercegovačkim ustancima mali ljudi, čestiti domaćini, nošeni idealima slobode stajali pred neprijateljem i postali veliki heroji.

Poslanik u Skupštini Srbije Miodrag Linta rekao je da je prva "Nevesinjska puška" najvažniji istorijski događaj srpskog naroda u prvoj polovini 19. vijeka.

"Iako hercegovački ustanak nije ostvario krajnji cilj, njegovi junaci su ostali trajni uzor mnogim generacijama koje su se borile za slobodu", rekao je Linta koji je zamjenik predsjednika Odbora za dijasporu.

On je dodao da bi druga i treća "Nevesinjska puška" trebale dobiti puno veći značaj u udžbenicima.

Linta je naglasio da je narod nevesinjskog kraja dao veliki doprinos za slobodu srpskog naroda.

"Srpski narod zapadno od Drine uspio je da ostvari svoj san - Republiku Srpsku koja će, nadamo se, živjeti navijek i čuvati slobodu i srpski narod", rekao je Linta.

Načelnik opštine Nevesinje Milenko Avdalović podsjetio je da su prošle 142 godine od kada su naši preci ispalili prve hice protiv Otomanske imperije, koja je vladala 500 godina.

"Svi mi koji smo rođeni poslije i živjeli u sedam država morali smo da čujemo šta su uradili", rekao je Avdalović, navodeći da je priznata i Nevesinjska puška 1941, ali i 1992. kada je ovaj kraj dao veliki doprinos stvaranju Republike Srpske.

"Republika Srpska je kruna žnevesinjskih pušakaž. Zato vas pozivam da je svi čuvamo kao svoje čedo", rekao je Avdalović.

On je izrazio zadovoljstvo što ove godine manifestaciju "Nevesinjska puška" zajednički obilježavaju Beograd i Banjaluka.

Potpredsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Vojin Gušić naglasio je da je prva antifašistička puška opaljena u Nevesinju i da to spominje i ruska istoriografija.

Gušić je apelovao na nadležne institucije vlasti da posvete više pažnje tome da djeca u udžbenicima mogu više naučiti o tri nevesinjske puške i istini o istoriji srpskog naroda.

Svečanoj akademiji, na kojoj je izveden i kulturno-umjetnički program, prisustvovali su i poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ilija Tamindžija i Dragan Ristić, te izaslanik srpskog člana Predsjedništva Mladena Ivanića Slavko Vučurević, predstavnici javnog i kulturnog života Nevesinja.

Obilježavanje "Nevesinjske puške" biće nastavljeno i sutra u 10.00 časova parastosom kod spomen-obilježja poginulim ustanicima u selu Krekovi i u 10.15 časova polaganjem vijenaca na spomen-obilježju.

Prva "Nevesinjska puška" izbila je 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti, i ubrzo se proširila na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore, što je dovelo do izbijanja srpsko-turskog rata i nastanka takozvane Velike istočne krize.

Rezultat ovog rata bilo je priznanje nezavisnosti Srbije i Crne Gore, te austrougarska okupacija BiH na Berlinskom kongresu 1878. godine.

Druga "Nevesinjska puška", poznatija kao "Uloški ustanak", izbila je u januaru 1882. godine napadom ustanika na austrougarsku žandarmerijsku stanicu u Ulogu, zbog donošenja takozvanog Vojnog zakona o obaveznom služenju vojske mladića iz BiH.

"Nevesinjska antifašistička puška" predstavlja oružani otpor ustašama 3. juna 1941. godine u selu Drežanj, nakon masakra 27 ljudi u selu Udružnju kod Nevesinja.

Ovaj oružani otpor fašističkom okupatoru se u trećoj knjizi Otadžbinskog rata Rusije pominje kao prvi antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi, ali ga komunističke vlasti bivše Jugoslavije nisu proglasile za Dan ustanka protiv okupatora, već 4. juli.

Ustanci u Hercegovini simbol borbe srpskog naroda za slobodu

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Milenko Savanović izjavio je danas da su "Nevesinjske puške", ustanci podizani u Hercegovini, predstavljale simbol borbe srpskog naroda za slobodu koju je uvijek branio krvlju.
Savanović, koji prisustvuje obilježavanju 142 godine od "početka ustanaka u Hercegovini - "Nevesinjske puške", rekao je Srni da je ovo prilika da se Srbi sa ponosom sjete slavnih ljudi koji su podigli ustanak, jer je srpski narod vjekovima bio pod ropstvom Otomanske imperije i trpio nezapamćenu surovost.

On je naveo da su prvaci tadašnjeg vremena - Radovići, Berovići, Kovačevići, Luburići, kao čestiti domaćini, skupili snagu i imali dovoljno hrabrosti da stanu ispred svog naroda i podignu ustanak.

Savanović je napomenuo da je rezultat ovog rata bilo priznanje nezavisnosti Srbije i Crne Gore, te austrougarska okupacija BiH na Berlinskom kongresu 1878. godine.

On je podsjetio da je druga "Nevesinjska puška" ustanak podignut 1882. godine bio bunt protiv vojnog zakona koji je regrutovao mladiće sa ovog područja i ostalih krajeva BiH da ratuju po cijeloj Austrougarskoj imperiji.

"Taj ustanak je brzo ugušen, jer nije imao podršku Srbije, Crne Gore, niti velikih sila", napomenuo je Savanović.

Prema njegovim riječima, treća "Nevesinjska puška" došla je kao rezultat osmišljene ideologije hrvatskih prvaka polovinom 19. vijeka o protjerivanju Srba sa ovih prostora.

"I padanje ovih prostora pod Nezavisnu Državu Hrvatsku /NDH/ bio je samo rezultat ostvarenja velike ideje da Srbe treba genocidnim načinom protjerati i riješiti hrvatsko nacionalno pitanje", naglasio je Savanović.

On je istakao da je Hercegovina pala pod NDH, ali da se narod tu borio, kao i da su od ustaške ruke stradali mnogi civili, među kojima mnogo djece.

"Nazvao bih i odbrambeno-otadžbinski rat na ovom prostoru četvrtom žNevesinjskom puškomž koja je u Mitrovdanskim borbama i u ustanku za stvaranje Republike Srpske dala mnoge žrtve", istakao je Savanović.

On je napomenu da je srpski narod ovaj put, zahvaljujući vojnom i političkim rukovodstvu i jedinstvu naroda, te svjesnosti svega onoga šta mu se dešavalo kroz istoriju uspio da odbrani Republiku Srpsku.

"Njene temelje uokvirili smo Dejtonskim sporazumom i danas ih moramo čuvati kao zjenicu oka", istakao je Savanović.

Savanović je danas prisustvovao parastosu u crkvi u Biogradu, gdje je i donesena odluka da bude podignut ustanak protiv Otomanske vlasti.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.