Foto: Saša Stevanović: Fiksni kurs marke čuva nas od propasti
S obzirom na aktuelnu globalnu finansijsku i ekonomsku krizu, karensi bord, odnosno valutni odbor je nešto najbolje što BiH ima u ovom trenutku i to ni u kom slučaju ne treba mijenjati, jer bi zemlju moglo odvesti u ekonomsku i finansijsku propast.
Kaže ovo u intervjuu za “Glas Srpske” ekonomski analitičar Saša Stevanović, analizirajući trenutnu finansijsku situaciju u svijetu i kod nas, ali i prijedloge pojedinih političara koji smatraju da bi trebalo razmotriti mogućnost ukidanja valutnog odbora, odnosno fiksnog kursa marke prema evru, upravo zbog nepredvidljivog kretanja evropske monete i uvezene inflacije iz evrozone.
- Karensi bord čuva BiH. U to nema sumnje. Ako posmatramo prosječnu inflaciju u prethodnih 20 godina kod nas i u Evropskoj uniji, ona je gotovo na istom nivou. Znači, dijelimo njenu sudbinu. Da zaključim, konkurentsku prednost treba praviti na nečem drugom, a ne na promjeni deviznog kursa i ukidanju karensi borda. To nije pravi put za BiH, a pogotovo ako znamo kakav je naš ekonomski i institucionalni sistem - kaže Stevanović.
GLAS: Jedan od prijedloga je i da se otvori rasprava o povratku deviznih rezervi iz inostranih banaka i trezora, te da dio tog novca bude iskorišćen za kupovinu zlata.
STEVANOVIĆ: Čemu služe devizne rezerve - pa da se vjeruje u konvertibilnu marku kao stabilnu valutu, posebno u vremenima kao što su ova kada vlada globalna recesija i velika inflacija. Mišljenja sam da je Centralna banka BiH trebala mnogo bolje i odgovornije da upravlja našim deviznim rezervama. Dosadašnja politika da se ulaže samo u inostrane obveznice dovela je do toga da danas imamo velike finansijske gubitke. I o tome je trebalo voditi računa. Mislim da je dobar prijedlog da se devizne rezerve povuku iz inostranstva i trezora u kojima se nalaze, te da one budu bliže nama. Jedan dio tih sredstava bi trebalo vratiti u BiH, a drugi držati u onim zemljama koje su naši najveći spoljnotrgovinski partneri.
GLAS: Nismo li malo zakasnili s tim povratom deviznih rezervi?
STEVANOVIĆ: Naravno, to je trebalo uraditi mnogo ranije. Ali, možda nije kasno ni da se sada krene s tim procesom povrata deviznih rezervi u BiH. I zlato bi trebalo vratiti nazad. Jedan dio tih deviznih rezervi može se držati, recimo, u susjednim zemljama, u Hrvatskoj i Srbiji, s kojima ekonomski i trgovinski najviše sarađujemo.
GLAS: Švajcarska je podigla referentnu kamatnu stopu prvi put u posljednjih 15 godina, s ciljem zaustavljanja rasta inflacije. I Evropska centralna banka planira nešto slično da uradi. Da li će se ovo i kako odraziti na naš finansijski sektor?
STEVANOVIĆ: Nakon što su američke Federalne rezerve (FED) podigle referentnu kamatnu stopu u SAD, i Evropska centralna banka će morati to isto da uradi u Evropskoj uniji. I to će se, kako je najavljeno, uskoro desiti, već tokom narednog mjeseca. Da bi sačuvali novac, manji ekonomski sistemi moraju da prate one veće, kako ne bi došlo do odliva novca. Interesantan je taj fenomen euribora, jer dosta naših građana ima podignute kredite vezane za njega. Imamo situaciju da će FED do kraja ove godine imati referentnu kamatnu stopu oko tri procenta. To faktički znači i da bi šestomjesečni euribor, koji je sada oko nule, trebalo da dostigne tu vrijednost. To za naše građane znači veće rate kredita, poskupljenje izvora finansiranja i umanjenje privatne potrošnje. Takođe, ovo će najvjerovatnije dovesti i do recesije, odnosno pada privrednih aktivnosti.
Depoziti završili u sefovima
GLAS: Prema posljednjim podacima u prvom tromjesečju ove godine depoziti u bankama smanjeni su za gotovo milijardu maraka. Kako ovo objašnjavate?
STEVANOVIĆ: Smanjenje depozita u bankama treba sve da zabrine. Ali, ako posmatramo podatke CB BiH, možemo da vidimo da nije došlo do promjena u monetarnoj pasivi. To znači da se povučeni novac sa računa nalazi u sefovima banaka. Mislim da je to rezultat šoka koji je izazvao sukob u Ukrajini, ali i saopštenje ECB-a da će Sberbanka propasti. Naši građani su se prepali i podigli depozite i vjerovatno pretvorili u druge valute koje čuvaju u svojim sefovima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.