Sarajevski Srbi nemaju osnovna ljudska prava

I pored činjenice da je srpska populacija, prema popisu iz 1991. godine, činila blizu 40 procenata ukupnog stanovništva tadašnjeg Sarajeva, danas u preduzećima javnog sektora broj zaposlenih Srba nigdje ne prelazi pet procenata

SARAJEVO - Prema podacima Demokratske inicijative sarajevskih Srba, u Kantonu Sarajevo danas živi između 25 i 30 hiljada Srba, koji ne uspijevaju da ostvare ni osnovna ljudska prava, a naročito pravo na zaposlenje. Podsjetimo da je popis iz 1991. godine utvrdio da je na ovom području živjelo 155 hiljada Srba, uz oko 50 hiljada Jugoslovena, koji su u 90 odsto slučajeva bili srpske nacionalnosti. I pored činjenice da su Srbi, prema popisu otprije 17 godina, činili više od trećine stanovnika Sarajeva, odnosno blizu 40 procenata ukupnog tadašnjeg stanovništva, danas u preduzećima javnog sektora broj zaposlenih Srba nigdje ne prelazi pet procenata. - Povrat imovine sarajevskim Srbima je uspješno završen u 98 odsto slučajeva. Ali veliki broj Srba povratnika živi u veoma teškim uslovima, a ogromna većina ne može da ostvari pravo na zaposlenje. Mada bi u preduzećima javnog sektora, prema zakonskim odredbama, koje se odnose na rezultate popisa iz 1991. godine, u njima trebalo da bude zaposleno mnogo više Srba, u "BH Telekomu", "BH pošti", Gradskom saobraćaju, domovima zdravlja, organima lokalne uprave, "BH gasu", Toplani, Vodovodu, Elektroprivredi... gotovo da nema zaposlenih Srba - rekao je asistent za ljudska prava u Demokratskoj inicijativi sarajevskih Srba Radomir Mićić. On je naglasio da se u oblasti zapošljavanja ne poštuju ni Ustav BiH, ni zakonski propisi. Nemogućnost da Srbin dođe do radnog mjesta u Kantonu Sarajevo Mićić je potvrdio na ličnom primjeru. Naime, on je nedavno konkurisao na referentsko mjesto u MUP-u sarajevskog kantona, na koje su trebalo da budu primljena četiri kandidata. - Na objavljeni oglas prijavilo se 18 kandidata, od kojih je 14 zadovoljavalo propisane uslove. Među tih 14 bio sam i ja, kao jedini Srbin. Na to radno mjesto primljena su tri Bošnjaka i jedan Hrvat. Za mene, iako sam zadovoljavao sve uslove, mjesta nije bilo - istakao je naš sagovornik. On je istakao da su slični primjeri zabilježeni prilikom zapošljavanja u gotovo svim preduzećima i ustanovama javnog sektora. Demokratska inicijativa sarajevskih Srba, prema riječima Radomira Mićića, stalno se zalaže za ostvarivanje osnovnih ljudskih prava, od kojih je osnovno pravo na rad. Mnogobrojne inicijative i akcije ove nevladine organizacije, međutim, do sada nisu naišle na podršku zvaničnih organa u Kantonu Sarajevo. Ni zajednički bh. organi, osim poneke deklarativne izjave, ne preduzimaju nikakve konkretne mjere, kako bi sarajevski Srbi mogli da ostvare pravo na rad. Z. JOVANOVIĆ POVRATAK - Iako je predratnim vlasnicima imovina uglavnom vraćena, mnogi Srbi nisu se vratili u Sarajevo. Oni mijenjaju ili prodaju stanove i imovinu i zauvijek odlaze iz Sarajeva, koji bi trebalo da bude primjer multietničkog života. Međutim, sarajevska stvarnost je daleko od toga - istakao je Radomir Mićić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.