Sarajevo politizuje slučaj Ejup Ganić

BEOGRAD - Ministarstvo pravde Srbije i Tužilaštvo za ratne zločine Srbije ocijenili su juče da pokušaj tumačenja podneska Srbije u pojedinim sarajevskim medijima povodom zahtjeva za ekstradiciju Ejupa Ganića predstavlja "čistu provokaciju" i pokušaj da se zamjenom teza i politizacijom slučaja devalvira zahtjev za Ganićevu ekstradiciju Srbiji.

Zamjenik srpskog tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić u izjavi za Srnu demantovao je da je Srbija u svom zahtjevu za ekstradiciju bivšeg člana ratnog Predsjedništva RBiH Ejupa Ganića "pismeno priznala agresiju na BiH", ističući da te tvrdnje predstavljaju provokaciju i zamjenu teza u odgovoru Srbije engleskom ekstradicionom sudu.

- Ne želeći da svojim daljim reakcijama vršimo bilo kakav pritisak na ekstradicioni sud, smatramo da ovo jeste upravo čista provokacija i da se zamenom teza i politizacijom slučaja u stvari devalvira zahtev Srbije za ekstradiciju - rekao je Vekarić.

Portal "Saraevo-x.com" juče je objavio da je Srbija poslala "dokumenta koja eksplicitno prikazuju priznanje Srbije da je učestvovala u ratu u BiH".

Vekarić je naveo da je netačno citirana, a potom tumačena jedna od tačaka koja predstavlja odgovor na pitanje suda.

- Svako normalan zna da tada Srbija nije ni postojala kao država i da je u Dobrovoljačkoj napadnuta kolona Jugoslovenske narodne armije - istakao je Vekarić.

Prema njegovim riječima, sudska praksa Međunarodnog krivičnog tribunala je neosporno utvrdila da je međunarodni oružani sukob postojao na teritoriji BiH prije 19. maja 1992. godine.

Srpski ministar pravde i tužilac za ratne zločine Snežana Malović i Vladimir Vukčević su u zajedničkom saopštenju reagovali na tekst na portalu "Sarajevo-Dž.com", ističući takođe da je netačno citirana i tumačena jedna od tačaka koja predstavlja odgovor Srbije na pitanje Ekstradicionog suda u Londonu.

- U našem odgovoru jasno je citiran dio presude u predmetu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju protiv Dušana Tadića, u kojoj je Žalbeno veće utvrdilo da međunarodni konflikt može da postoji uporedo sa unutrašnjim oružanim sukobom na određenoj teritoriji - navode oni.

Optužnice

Vekarić je naveo da srpsko Tužilaštvo za ratne zločine u optužnicama za različite predmete različito tretira sukob i kao primjer naveo da se u slučaju "Škorpioni" ili "Zvornik" sukob ne tretira kao međunarodni nego kao civilni sukob u istom građanskom ratu, dok za "Tuzlansku kolonu" takav sukob tretira kao međunarodni oružani sukob dok se nije povukla JNA.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.