Sarajevo ne želi da preda moć Suda BiH

Banjaluka - Vlada RS predložila je da Sud BiH bude nadležan isključivo za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom BiH i zakonima usvojenim u Parlamentu BiH, dok je stav Savjeta ministara BiH da taj sud sudi i za krivična djela utvrđena zakonima RS, FBiH i Brčko distrikta.

Koncepti zakona o sudovima koji su predloženi iz Banjaluke i Sarajeva nalaze se u posjedu "Glasa Srpske", a oni bi trebalo da posluže za reformu pravosuđa u kojoj je jedno od najvažnijih pitanja nadležnost Suda BiH. Rješenja koja su predložili ministarstva pravde RS i BiH predmet su razmatranja u okviru strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa u BiH.

Iz prijedloga RS je očito da želi da spriječi da Sud BiH može da se bavi predmetima iz nadležnosti entitetskih sudova, dok u Savjetu ministara žele da zadrži proširenu nadležnost.

Iako imaju i dosta dodirnih tačaka, prijedlozi se razlikuju i u drugim odredbama. Radnom verzijom zakona koju je predložilo Ministarstvo pravde RS predviđeno je da sudsku vlast vrše Sud BiH u Sarajevu i viši sud BiH koji bi bio u Banjaluci. Ministarstvo pravde BiH saglasno je da Sud BiH ostane u Sarajevu, ali predlaže da viši sud BiH bude u Mostaru. Prijedlog koji je došao iz RS znatno je oštriji kada je riječ o radu sudija. Definisano je da rad sudija i predsjednika sudova bude ocjenjivan jednom godišnje, a da oni koji dobiju dva puta uzastopno negativnu ocjenu budu razriješeni. Ministarstvo pravde BiH predložilo je da rad treba ocjenjivati najmanje jednom u tri godine, a za novoizabrane sudije u prve tri godine rada jednom godišnje te da sudovi budu dužni da podnose godišnji izvještaj o radu Ministarstvu pravde i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS)BiH. Za razliku od prijedloga RS, nisu predviđene sankcije ili mogućnost razrješenja.

Predsjednik VSTS-a BiH Milan Tegeltija rekao je da će VSTS u četvrtak razmatrati obje verzije i zauzeti stav.

- Bavićemo se svim odredbama, ali ne i pitanjem nadležnosti o kojoj smo ranije dali mišljenje - rekao je Tegeltija.

Ministri pravde BiH, RS i FBiH Josip Grubeša, Anton Kasipović i Mato Jozić, te predsjednik brčanske Pravosudne komisije Safet Pizović saglasili su se u septembru u Briselu da će reforma pravosuđa biti razvijena na osnovu verzija zakona o sudovima BiH koju predlože ministarstva pravde RS i BiH. Prijedlozi su početkom oktobra razmatrani na seminaru u okviru strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa, a učesnici su zaključili da treba da bude pobliže razjašnjena krivična nadležnost pravosudnih institucija na nivou BiH. Kasipović je tada rekao da je najvažnije da su dva prijedloga zakona o sudovima imali ravnopravan tretman i da bude utvrđena nadležnost Suda BiH. Na seminaru je predloženo da bude formirana grupa iza tri ministarstva pravde i Brčko distrikta koja će što prije ponuditi prijedlog zakona.

Najvažniji prijedlozi Ministarstva pravde RS - radna verzija zakona

- Sud BiH u Sarajevu

- Viši sud BiH u Banjaluci

- Jednak broj sudija iz svakog konstitutivnog naroda i odgovarajući broj sudija iz reda ostalih

- Nacionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih među radnicima sudova, prema popisu stanovništva

- Nadležnost Suda BiH za krivična djela utvrđena isključivo Krivičnim zakonom BiH i zakonima usvojenim u Parlamentu BiH

- Viši sud BiH nadležan da odlučuje o žalbama na odluke Suda BiH, Centralne izborne komisije BiH i da donosi odluke u postupku sukoba interesa

- Sud i Viši sud BiH mogu pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona BiH pred Ustavnim sudom BiH

- Rezultati rada sudija i predsjednika sudova ocjenjuju se jednom godišnje, a dvije uzastopne negativne ocjene znače razrješenje

Najvažniji prijedlozi Ministarstva pravde BiH - nacrt zakona

- Sud BiH u Sarajevu

- Viši sud BiH u Mostaru

- U sudovima je obezbijeđena odgovarajuća nacionalna zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih na osnovu popisa stanovništva

- Sud BiH nadležan da sudi za krivična djela utvrđena Krivičnim zakonom BiH i drugim zakonima BiH i zakonima FBiH, RS i Brčko distrikta

- Viši sud BiH nadležan da odlučuje žalbama na odluke Suda BiH i da zauzima pravne stavove koji su u vezi s sprovođenjem zakona BiH i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg drugog suda

- Viši sud BiH odlučuje o žalbama na odluke Centralne izborne komisije BiH i u postupcima zbog sukoba interesa

- Viši sud BiH rješava sukob nadležnosti između različitih sudova, a odlučuje i o prijedlogu za prenošenje nadležnosti sa Suda BiH na drugi sud

- Sud i Viši sud BiH mogu pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom BiH

- Rad sudija i predsjednika sudova ocjenjuje se najmanje jednom u tri godine, a novoizabrane sudije u prve tri godine rada ocjenjuju se jednom godišnje

- Sudovi podnose izvještaj o radu Ministarstvu pravde i VSTS-u

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.