Sarajevo da se suoči sa zločinom na Kazanima

Sarajevo - U Sarajevu je danas u organizaciji Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije /UDIK/ održan skup s ciljem podsjećanja javnosti na zločin koji su na Kazanima nad Srbima i Hrvatima počinili pripadnici 10. brdske brigade takozvane Armije BiH pod komandom Mušana Topalovića Cace.

Sa skupa ispred Katedrale Srca Isusova poručeno je da Sarajevo ima moralnu i političku odgovornost da se suoči sa ovim zločinom. Iz ove nevladine organizacije ističu da se zaboravom, negiranjem i neobilježavanjem, ovaj zločin čini još većim.

Na lokaciji Kazana na Trebeviću ubijeni su brojni srpski civili, većinom građani Sarajeva. Iz jame na Kazanima nakon rata izvađeni su posmrtni ostaci 29 ljudi, a broj ubijenih zvanično nikada nije utvrđen.

Pripadnici Armije BiH su od 1991. do 1993. godine, prilikom racija, hvatali Srbe na sarajevskim ulicama i u stanovima i odvodili ih na kopanje rovova na Trebević, gđe je nalazila pećina Kazani u koju su ih bacali.

Za zločine na Kazanima od 1994. godine osuđeno je 14 pripadnika Armije BiH na kazne zatvora od 10 mjeseci do šest godina, a mnogi smatraju da su neke ubice još na slobodi.

Prema podacima Saveza logoraša Republike Srpske, u Sarajevu je tokom rata stradalo 8.800 Srba.

Prema podacima Saveza logoraša Republike Srpske, u Sarajevu je tokom rata bilo 126 logora za Srbe, te da je, prema popisu iz 1991. godine, u tom gradu prije rata živjelo više od 156.000 Srba, a sada ih nema ni 6.000.

Bošnjački politički vrh je 26. oktobra 1993. godine naredio hapšenje komandanta 10. brdske brigade takozvane Armije BiH Mušana Topalovića Cace, čiji vojnici su ubijali sarajevske Srba u jami Kazani na Trebeviću.

Prilikom pokušaja hapšenja Topalovića poginulo je devet vojnika i policajaca takzovane Armije BiH. Topalović je uhapšen i ubijen dan kasnije, kada je pokušao da pobjegne.

Dukuć: Nema suživota u takozvanom multietničkom Sarajevu

Istočno Sarajevo - Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Branislav Dukić rekao je da sve što se dešavalo u proteklom ratu pokazuje da u takozvanom multietničkom Sarajevu nema suživota, ni pomirenja.
"I danas nema suživota u takozvanom multietničkom Sarajevu, u kojem je prije popisa 1991. živjelo više od 156.000 Srba, gradu u kojem je tokom rata u više od 126 logora stradalo više od 3.300 Srba, mahom civila. Sve to ukazuje da nema države BiH, da nema suživota i da nema pomirenja", nalasio je Dukić.

On je izjavio Srni da je sve što Bošnjaci rade - naopako, a kada vide da srljaju onda na razne načine nastoje da se dodvore strancima, posebno Americi koja više nije što je bila, kako bi im stvorili državu.

"Dosta je tog njihovog licemjerja i na to više ne treba obraćati pažnju", ocijenio je Dukić.

Predsjednik Odbora porodica nestalih civila Sarajevsko-romanijske regije Milka Kokot smatra da Srbi trebaju da obilježavaju stradanje svojih sunarodnika na Kazanima, a ne oni koji su ih ubijali.

"Taj dan trebaju da obilježavaju Srbi, a koliko ja znam, nijedan Srbin na Kazane ne smije otići. Ni ja ne bih smjela sama otići da prislužim svijeću za sve gore ubijene", rekla je Srni Kokotova.

Kokotova je ukazala na loš rad Tužilaštva BiH i Instituta za nestala lica BiH na pronalasku posmrtnih ostataka nestalih Srba u proteklom ratu.

"Ovo je krajnji bezobrazluk jer niko ništa ne radi i niko ni očemu više ne brine. Loptica se prebacuje sa jednog na drugog i zato nema nikakvih rezultata", ocijenila je Kokotova.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.