SAD usporavale Bilta u zatvaranju OHR-a

BANjALUKA - Integracija zapadnog Balkana u Evropsku uniju bio je prioritet Švedske za vrijeme njenog predsjedavanja EU, a švedski šef diplomatije Karl Bilt zalagao se za brzo ukidanje OHR-a.

Švedsku strategiju otkriva depeša koja je 28. oktobra prošle godine poslata u Stejt department iz američke ambasade u Stokholmu.

- Šveđani su u kontaktu sa tamošnjim vladama ponudili različite vrste "mrkvi" kako bi ih ubijedili da sprovedu neophodne reforme - navodi se u diplomatskoj depeši koju je objavio sajt "Vikiliks".

Navodi se da su za samo nekoliko mjeseci švedski predstavnici sa Biltom na čelu postigli priličan uspjeh u svojim nastojanjima, ali je problem ostala BiH.

- Bilt je sve više razočaran nedostatkom saradnje i napretka kod političkih lidera te zemlje. Švedski premijer Fredrik Rajnfelt dao je Biltu odriješene ruke u rješenju bosanskog problema - navedeno je u depeši.

Povjerljiva diplomatska prepiska otkriva da zahvaljujući Biltovom insistiranju EU želi što prije da zatvori OHR. To su dijelom podržale i SAD, ali su pred vlasti BiH postavile zadatak da ispune pet ciljeva i dva uslova prije nego što visoki predstavnik napusti zemlju.

Američka ambasada u Švedskoj Biltom se bavi i u depeši koju je u Vašington poslala 29. aprila prošle godine, a koju je takođe objavio "Vikiliks". Riječ je o svojevrsnoj analizi Biltovog političkog djelovanja pred njegovu zvaničnu posjetu SAD.

- Moguće je da će Bilt negodovati zbog zamora u proširenju evroatlantskih institucija na Balkan, te sve manjeg raspoloženja ostalih zemalja EU da omoguće veću integraciju zapadnog Balkana - navodi se u depeši.

BiH je u centru pažnje i u povjerljivom izvještaju o susretu američkog državnog sekretara Hilari Klinton i španskog šefa diplomatije Migela Anhela Moratinosa iz decembra prošle godine. Tokom tog susreta Klintonova je naglasila važnost nastavka "Butmirskog procesa", odnosno pregovora za izmjenu Ustava BiH.

- Ukoliko se politički predstavnici u BiH ne dogovore do početka 2010. godine veoma je važno očuvati postojanje OHR-a kao jedinog faktora koji će garantovati stabilnost naročito za vrijeme oktobarskih izbora - navedeno je u izvještaju.

On je iznio ideju o organizovanju sedmodnevne konferencije u Madridu na koju bi bili pozvali lideri iz BiH kako bi pokušali naći rješenje, ali je i ta opcija propala.

Španija je, međutim, bila nezadovoljna što nije pozvana da učestvuje na sastanku Karla Bilta i Džejmsa Štajnberga, zamjenika američkog državnog sekretara, sa političkim liderima BiH u Butmiru. U depeši poslatoj iz američke ambasade u Madridu 23. oktobra navodi se da je visoki zvaničnik španskog Ministarstva spoljnih poslova Pablo Nunjo Garsija u razgovoru sa zvaničnicima ambasade oštro kritikovao izostanak poziva španskim predstavnicima.

- Španija će zbog predsjedavanja EU snositi odgovornost za tok tog procesa, i zbog toga smo trebali bar da budemo konsultovani - istakao je Garsija navodeći da prisiljavanje na ustavnu reformu može narušiti ravnotežu u regionu i stvoriti napetosti u odnosu sa Srbima.

Migranti

U depeši od 15. decembra 2009. godine, koju je objavio "Vikiliks", analiziran je položaj i aktivnosti muslimanskih zajednica u Švedskoj.

- Početkom devedesetih godina odobren je privremeni boravak za oko 50 hiljada muslimanskih azilanata iz BiH, Hrvatske, Makedonije i sa Kosova. Nekoliko hiljada njih ipak je krajem decenije vraćeno u svoje zemlje na osnovu programa repatrijacije. Danas, imigranti dolaze uglavnom iz BiH i sa Kosova s ciljem spajanja porodica, tako da je muslimanska zajednica porijeklom sa Balkana narasla na 70 hiljada - navedeno je u depeši.

Samo u Malmeu živi oko 12.200 osoba porijeklom iz bivše Jugoslavije, a oko 65 odsto imigranata iz BiH posjeduje državljanstvo Švedske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.