Sabin Frejzer: Za sveobuhvatnu ustavnu reformu nema uslova

Međunarodna krizna grupa smatra da nije pravo vrijeme za sveobuhvatnu ustavnu reformu u BiH, jer su trenutno politički stavovi u zemlji veoma polarizovani, izjavila je u intervjuu za "Glas Srpske" direktor programa za Evropu Međunarodne krizne grupe Sabin Frejzer.

- U takvom okruženju lokalni političari teško da bi mogli predložiti nešto što bi bilo prihvatljivo za sve strane. Ustavnu reformu ne bi trebalo da nametnu spoljni faktori, nego se domaći političari trebaju između sebe dogovoriti o ustavnim reformama, a za to treba vremena - kazala je Frejzerova.

* GLAS: Kako analitičari MKG-a vide rješavanje suštinskih problema u BiH?

FREJZER: Političari u BiH bi trebalo da odluče da li žele nastaviti sa nastojanjima za radikalnom revizijom Dejtonskog sporazuma, zaostajući tako za susjedima koji nastavljaju da idu putem ka Evropskoj uniji, ili žele da zajedničkim zalaganjima pronađu rješenja koji će ih vratiti na evropski put.  

* GLAS: Da li je ustavna reforma potrebna za članstvo zemlje u EU?

FREJZER: Nije sama po sebi, ali ustavna reforma je potrebna za članstvo u EU u svrhu uspostavljanja efektivnije države i usvajanja zakona usklađenih sa EU. EU će insistirati na jedinstvenoj liniji kontakta između nje i BiH i svi će morati da se usaglase o tome ko razgovara sa Briselom i o kojim pitanjima. Na primjer, ko bi trebalo da razgovara sa Evropskom komisijom o poljoprivredi? Centralna vlada BiH, vlade entiteta ili vlade kantona?  

* GLAS: Kako vidite dalji razvoj političke situacije u BiH?

FREJZER: Politika u BiH počela je da se mijenja. Donedavno strane su nastojale da ne razgovaraju jedna sa drugom direktno, nego su svoje stavove prenosile preko međunarodne zajednice, u prvom redu OHR-a. One nisu razvijale duh saradnje i kompromisa. Postepeno su svi shvatili da će morati da međusobno sarađuju i da nikada neće moći oblikovati BiH samo prema vlastitim opcijama - bilo kao veoma centralizovanu državu bez entiteta, bilo kao podijeljenu državu gdje entiteti imaju potpunu nezavisnost.  

* GLAS: Bilo je i zahtjeva za stvaranje "Dejtona 2" na međunarodnom nivou.

FREJZER: Dejtona 2 ne bi trebalo da bude. Dejton je potpisan u određenom trenutku kada je međunarodna zajednica bila veoma angažovana u BiH, vojno, politički i finansijski. To više nije tako. Potpisnici Dejtona su Srbija i Hrvatska. Poslije 17 godina nezavisnosti, ne bi imalo smisla da dvije susjedne zemlje imaju tako direktan uticaj na pitanja koja se tiču BiH. Umjesto toga, jaču ulogu trebalo bi da ima Evropska unija, naročito uvođenjem ojačane funkcije Specijalnog predstavnika EU (EUSR), koji bi zamijenio OHR nakon njegovog zatvaranja.

* GLAS: Da li ste upoznati sa  "prudskim procesom"?

FREJZER: Prudski proces je početak ervopskog pravca i pokazao se donekle uspješnim, posebno u potvrđivanju amandmana na Ustav po pitanju statusa Brčko distrikta. Međutim, rast tenzija između bošnjačkih partija i Agencije za istrage i zaštitu BiH, s jedne, i premijera Srpske Milorada Dodika, sa druge strane, usporile su ovaj proces.

* GLAS: Kako komentarišete zahtjeve za imenovanjem specijalnog izaslanika SAD za Balkan, kao i stavove da EU nije u stanju da riješi probleme u BiH?

FREJZER: Jače angažovanje SAD biće ključno za BiH, međutim Vašington bi trebalo da svoje prisustvo shvati kao podršku nastojanjima EU. Na zapadnom Balkanu ne bi trebalo da bude nadmetanja između SAD i EU. EU je BiH već pružila jasnu evropsku perspektivu, što je najdjelotvorniji način za garantovanje mira i stabilnosti na Balkanu. EU mora imati vodeću ulogu, čak i ako izgleda da izvjesna neslaganja unutar Unije usporavaju njeno proširenje.

Članstvo u EU

GLAS: Može li BiH postati članica Evropske unije i pored prisustva OHR-a i "bonskih ovlašćenja"?

FREJZER: Savjet za implementaciju mira - PIC donio je odluku da će zatvaranje OHR-a uslijediti nakon ispunjenja pet uslova i dva cilja, uz nadu da će se to dogoditi tokom sljedeće godine. Poslije toga, EU, tačnije jaki mandat njenog specijalnog predstavnika, koji bi u najboljem slučaju obavljao i dužnost čelnika delegacije Evropske komisije, postaće glavna tačka kontakta između BiH i Brisela. Do sticanja punopravnog članstva u EU trebaće puno vremena. BiH još treba da aplicira za kandidaturu, a kada se to dogodi, trebaće da uradi jako puno posla s ciljem postizanja standarda potrebnih za članstvo. Zbog toga čisto sumnjam da će OHR biti prisutan kada BiH, putem otvaranja poglavlja pregovora, započne pregovore za članstvo u EU.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.