Ruski odgovor na rezoluciju o Srebrenici

Njujork - Misija Ruske Federacije pri Ujedinjenim nacijama danas bi u Savjetu bezbjednosti UN trebalo da podnese prijedlog rezolucije o BiH.

Ovo je, prema pisanju srpskih medija, ruski odgovor na rezoluciju o Srebrenici, koju je Savjetu bezbjednosti na usvajanje predložila Velika Britanija. Rusija, naime, smatra da Savjet bezbjednosti ima zadatak da postigne dogovor o tekstu koji bi donio istinsku korist cijelom regionu, pa je prijedlog Moskve usredsređen na pitanja koja predstavljaju osnovu za saradnju i mirnu koegzistenciju država regiona, a ne na pitanja koja jačaju tenzije.

Diplomatski izvori tvrde da se u ruskoj rezoluciji ne navodi poimence ni Srebrenica niti bilo koji drugi zločin, već se osuđuju svi ratni zločini počinjeni na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih godina.

Rusija, takođe, u dokumentu insistira na poštovanju Dejtonskog sporazuma za BiH, kao i na pomirenju među narodima i saradnji država regiona.

Rasprava o stanju u BiH u Savjet bezbjednosti vodiće se 7. jula, a konsultacije među zemljama članicama o prijedlozima Rusije i Velike Britanije počeće odmah i biće finalizovane od 1. jula.

Kina, Venecuela i Rusija osporile su britanski nacrt rezolucije o Srebrenici, a novi krug konsultacija o ovom prijedlogu biće nastavljen u ponedjeljak, 29. juna.

Srbija bi još jednom, drugim pismom, trebalo ovih dana da se obrati članicama Savjeta bezbjednosti kako bi ukazala na pogubnost i štetnost britanske rezolucije o Srebrenici, koja kako smatraju zvaničnici Srbije, Rusije i Srpske neće donijeti ništa dobro ni Srbiji, ni cijelom regionu.

U rezoluciji Velike Britanije prvobitno predložila i pripremila za sjednicu Savjeta bezbjednosti UN 7. jula, riječ genocid pominje se 33 puta, a srpske žrtve u BiH ne pominju se ni na jednom mjestu. Nakon prvog kruga konsultacija došlo je do određenih promjena, odnosno neke formulacije su "ublažene", ali će Beograd obavijestiti članice Savjeta bezbjednosti da je i novi prijedlog rezolucije Velike Britanije neprihvatljiv za Srbiju, jer su u tekstu napravljene samo kozmetičke izmjene i praktično samo smanjen broj upotrebe riječi "genocid".

U pismu Srbije biće navedeno da britanski nacrt rezolucije baca stigmu na cijeli srpski narod i da bi bilo pogubno da se ovakvim potezom Srbi istorijski označe kao genocidna nacija.

Predsjednik RS Milorad Dodik kazao je da je Britanija u kontinuitetu kroz istoriju negativna prema Srbima, što potvrđuje i rezolucija koja je pokušaj pisanja istorije zasnovan na netačnim činjenicama.

Naglasio je da srpski narod ne može da odustane od istine o Srebrenici.

 - Naravno da se slažemo da je Srebrenica mjesto zločina, ali zločina u kontinuitetu u kome su gotovo podjednako stradali i Srbi i Bošnjaci. Jedina razlika je što su Srbi uporno ubijani u kontinuitetu, a očigledno u jednom koncentrisanom trenutku ubijen je ogroman broj Bošnjaka - rekao je Dodik.

On je naglasio da to ne može da bude osnova za zaključke koje neki žele nametnuti - da je riječ o genocidu, jer tu nije riječ ni o kakvom genocidu. On je ponovio da za zločin nad bilo kojim ljudima svi moraju da odgovaraju, a da se, nažalost, odgovornost veže samo za srpsku stranu i oficire.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH Mladen Bosić je rekao da predloženom rezolucijom Velike Britanije o Srebrenici ta država nastoji da unese političku nestabilnost u BiH.

O tome da se Srbija i cjelokupan srpski narod nalaze u teškoj situaciji kada je riječ o donošenju rezolucije o Srebrenici u subotu su se saglasili predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić i ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Čepurin.

Prvi potpredsednik Vlade Srbije i šef diplomatije Ivica Dačić ocijenio je u subotu da britanski prijedlog rezolucije o Srebrenici ne doprinosi procesu pomirenja, dodajući da sve što se radi ne bi trebalo da bude kontraproduktivno već da podstakne taj proces.

- Mi ne tražimo veto ni od koga, ali smo sve zemlje informisali o našem stavu - podvukao je Dačić.

Šopradov prijedlog

Francuska politička partija Nacionalni front pokrenula je u Evropskom parlamentu donošenje rezolucije kojom bi bilo zatraženo utvrđivanje istine o svim ratnim događajima u Podrinju u periodu od 1992. do 1995. godine.

U rezoluciji čiji je predlagač poslanik Nacionalnog fronta Emerik Šoprad je navedeno da za rat u BiH postoji odgovornost obje zaraćene strane i da optuživanje samo jedne od njih za genocid ne bi dovelo do stvarnog pomirenja i trajnog mira. Napominje se i da, prema haškim kriterijumima, ne postoji nijedan čvrst element koji bi omogućio optuživanje Srba u BiH ili srpskog naroda za genocid u Srebrenici.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.