Rupe u sistemu kumovale katastrofi od poplava

Banjaluka - Sistem zaštite i spasavanja u Srpskoj nije dovoljno funkcionalan, mnoge stvari su rađene od slučaja do slučaja, a bitni akteri nisu uvijek poznavali svoju ulogu i nadležnost, što je dijelom doprinijelo tome da RS nije mogla da adekvatno reaguje tokom katastrofalnih poplava u maju 2014. godine.

Zaključeno je to u izvještaju Anketnog odbora Narodne skupštine RS za utvrđivanje činjenica o djelovanju nadležnih organa i organizacija tokom majske kataklizme koji broji čak 77 strana.

Hronologija i ocjene

Izvještajem je obuhvaćen period od početka poplava do izvještaja najvažnijih institucija. Sastavni dio izvještaja je i javno saslušanje održano 26. oktobra prošle godine. Osnovni cilj izvještaja je, kako je navedeno, ocjena nivoa zaštite ljudi i dobara i davanje preporuka za ispravljanje uočenih propusta, kao i unapređenje sistema zaštite u potencijalnim kriznim situacijama. Imajući u vidu da je šteta od poplava premašila 1,2 milijarde KM, Anketni odbor je zauzeo stav da postojeći sistem zaštite i spasavanja u RS nije dovoljno funkcionalan i uvezan.

- Mnoge stvari su rađene od slučaja do slučaja, a bitni akteri nisu uvijek poznavali svoju ulogu i nadležnosti - navedeno je u izvještaju.

Poplave su, kako je istaknuto, prvenstveno stvar prirode, ali i rezultat dugogodišnjeg nepreduzimanja sistemskih mjera na zaštiti ugroženih područja.

- Iako apsolutna zaštita od poplava nije moguća, da bi se na najmanju moguću mjeru svela opasnost po živote, imovinu, infrastrukturu i životnu sredinu, potrebno je unapređivati i razvijati sistem zaštite i spasavanja od poplava. Potrebno je analizirati opremljenost štabova civilne zaštite na svim nivoima - navedeno je u izvještaju.

Anketni odbor je zaključio da nema dovoljne i dobre mobilizacije na lokalnom nivou.

- Sistem koordinacije, obavještavanja, praćenja i rane najave i prognoze pokazao se lošim. Neophodno je unaprijediti sistem monitoringa, rane najave i prognoze, te automatskog obavještavanja kad vodostaj pređe kotu redovne odbrane od poplava - navedeno je u zaključcima.

Razmjere štete nastale nakon majskih poplava ukazuju da je vodna infrastruktura zastarjela i loše održavana, ali i da se pokazalo da "Robne rezerve" ne daju mogućnost za brzo i efikasno djelovanje.

Ciljevi i zadaci

Anketni odbor je zauzeo stav da nadležni organi moraju dodatno unaprijediti koordinaciju i međusobnu saradnju i pružiti dodatnu podršku u opremanju i obuci struktura zaštite i spasavanja na lokalnom nivou. Preporučeno je i kadrovsko i materijalno jačanje institucija koje učestvuju u sistemu zaštite i spasavanja i zaustavljanje nelegalne gradnje i neadekvatnog održavanja infrastrukture.

- Prikupljena namjenska sredstva sa računa posebne namjene za vode od posebnih vodnih naknada u punom iznosu treba usmjeriti ka ustanovi nadležnoj za upravljanje vodama. Trebalo bi da bude uvedena i opšta vodoprivredna naknada, a potrebno je raditi i na formiranju specijalizovane jedinice za zaštitu i spasavanje na vodi i pod vodom na nivou RS - zaključili su članovi Anketnog odbora.

Član Anketnog odbora Branislav Borenović kazao je da je odbor uradio dobar posao, ali da je prilikom glasanja o izvještaju bio uzdržan prvenstveno jer on nije bio konkretniji u vezi sa utvrđivanjem jasnijih činjenica i odgovornosti osoba za nečinjenje prije poplava i nekorišćenje novca dobijenog nakon poplava 2011. godine.

- Od tada ništa nije urađeno do poslije poplava u maju. To govori da je bilo neodgovornosti - rekao je Borenović.

Načelnik opštine Šamac i član Upravnog odbora Fonda solidarnosti za obnovu RS Savo Minić kaže da potop koji je zadesio Srpsku u maju 2014. godine treba da bude lekcija svima i da je nužno imati efikasan sistem zaštite od poplava.

- Svakodnevno je potrebno održavanje i poboljšanje sistema zaštite od poplava. Bitno je podići i svijest kod građana u vezi sa mobilizacijom u kriznim situacijama - rekao je Minić i dodao da je u Šamcu dosta urađeno.

Izvještaj odbora trebalo bi da se nađe pred poslanicima Narodne skupštine RS na sjednici koja počinje 1. marta.

U poplavama i klizištima koja su aktivirale srušeni su ili oštećeni stambeni i infrastrukturni objekti. U RS je u tom periodu 19 lica izgubilo život, a za 14 je utvrđeno da je smrt nastupila utapanjem.

Najvažniji zaključci

* Sistem zaštite i spasavanja nedovoljno funkcionalan

* Poplave rezultat i dugogodišnjeg nepreduzimanja sistemskih mjera zaštite

* Na lokalnom nivou nije funkcionalan sistem mobilizacije

* Neophodno planirati zaštitu od poplava na nivou cijelog riječnog sliva

* Vodna infrastruktura zastarjela i loše održavana

* Za spasavanje ljudi i imovine neophodna bolja koordinacija

* "Robne rezerve" ne daju mogućnost za brzo i efikasno djelovanje

Najvažnije preporuke

* Unaprijediti koordinaciju i međusobnu saradnju

* Sagledati postojeće procjene ugroženosti od poplava i izvršiti dodatnu analizu i ažurirati dokumentaciju

* Uspostaviti mrežu meteoroloških i hidroloških mjernih stanica (nadogradnja postojećih i izgradnja novih) na cijeloj teritoriji RS

* Kadrovski i materijalno ojačati institucije koje učestvuju u sistemu zaštite i spasavanja

* Ojačati inspekcijske organe

* Prikupljena namjenska sredstva sa računa posebne namjene za vode od posebnih vodnih naknada u punom iznosu usmjeriti ka ustanovi nadležnoj za upravljanje vodama

* Uvesti opštu vodoprivrednu naknadu

* Formirati specijalizovane jedinice za zaštitu i spasavanje na vodi i pod vodom na nivou RS

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.