Roderik Mur: Ne treba nam javna debata sa vlastima Republike Srpske

Ni u čijem interesu nije da postoji bilo kakva vrsta javne debate između OHR-a i vođstva RS. Mislim da smo svi u istom timu i da svi želimo da zemlja uspije i da uđe u EU i NATO.

Izjavio je to u intervjuu za "Glas Srpske" prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Brčko Roderik Mur.

- Zadovoljan sam svojom i saradnjom OHR-a sa rukovodstvom RS, naravno shvatajući da vođstvo RS ima svoje stavove u vezi sa ulogom OHR-a ovdje. Oni imaju pravo da vode svoju politiku. To je demokratsko pravo demokratski izabranog rukovodstva Srpske, kaže Mur.

* GLAS: Kako ocjenjujete saradnju sa liderima RS otkako ste preuzeli dužnost u OHR-u?

MUR: Sjećam se svog prvog sastanka sa tada premijerom RS Miloradom Dodikom. On je na samom početku rekao da odnosi između OHR-a i vlasti RS treba da budu malo opušteniji, da sve malo relaksiramo. U potpunosti se sa tim slažem i mislim da smo to i postigli. Ni u čijem interesu nije da postoji bilo kakva vrsta javne debate između OHR-a i vođstva RS. Mislim da smo svi u istom timu i da svi želimo da ova zemlja uspije i da uđe u EU i NATO. A prije svega želimo da stanovnici ove zemlje žive prosperitetno i u demokratiji. Najbolji pristup je da se borimo sa konkretnim izazovima s kojima se i BiH i RS suočavaju. Ako bismo uspjeli da riješimo te probleme jedan po jedan, svima bi bilo bolje. U osnovi zadovoljan sam svojom i saradnjom OHR-a sa vođstvom RS, naravno shvatajući da vođstvo RS ima svoje stavove u vezi sa ulogom OHR-a ovdje. Oni imaju pravo da vode svoju politiku. To je demokratsko pravo demokratski izabranog rukovodstva RS. Ali mislim da ipak možemo svi zajedno da radimo na rješavanju problema.

* GLAS: Kako teče proces transformisanja OHR-a i jačanja prisustva EU u BiH?

MUR: OHR i šira međunarodna zajednica podržavaju jaču ulogu EU ovdje. Nadamo se da će BiH veoma brzo krenuti putem ka članstvu u EU. Sasvim je prirodno da bi EU trebalo da ojača svoje prisustvo u BiH. Neosporno je da OHR nije formiran da bi bio stalna institucija ovdje. Pregovarači u Dejtonu 1995. godine vjerovatno nisu ni pretpostavljali da će OHR i 2011. godine biti u BiH. Činjenica da je OHR još uvijek tu samo je odraz mišljenja međunarodne zajednice da još uvijek postoji potreba za prisustvom OHR-a. Na primjer, visoki predstavnik je posljednjih sedmica morao da dva puta posegne za bonskim ovlašćenjima uz gotovo jednoglasnu podršku zemalja članica Savjeta za primjenu mira (PIC). To je odraz činjenice da lokalne institucije još uvijek teško rješavaju probleme. Prilikom izbora pokazuju se institucionalne i ustavne slabosti sistema BiH. Ali mehanizam za zatvaranje OHR-a je jasan i javan. Tu odluku treba da donese PIC. Gotovo prije tri godine PIC je postavio pet ciljeva i dva uslova za zatvaranje OHR-a. Nažalost, to nije ispunjeno, a vjerujem da ćemo to riješiti radeći zajedno.

* GLAS: Zašto je toliki problem to što RS raspolaže svojom imovinom primjenjujući Zakon o državnoj imovini? Odgovor na OHR-ovu obustavu primjene tog zakona u RS je donošenje zakona koji će nadležnost za knjiženje imovine prenijeti sa sudova na izvršne strukture vlasti?

MUR: Odluka visokog predstavnika imala je podršku svih članica PIC-a izuzev Rusije. On je donio tu odluku jer je bio zabrinut da bi zakon koji je usvojila NSRS, ako bude primjenjivan, učinio nemogućim dogovor po pitanju državne imovine. Mi mislimo da bi rješenje trebalo da bude rezultat pregovora, a ne jednostranih odluka, bilo entiteta ili države. To je odgovarajuće rješenje, jer daje mogućnost domaćim institucijama, Ustavnom sudu BiH, da iskažu svoje mišljenje o tom pitanju. Visoki predstavnik mogao je jednostavno da poništi taj zakon, jer za to ima ovlašćenja, ali on je smatrao da je bolje da tu odluku donese Ustavni sud, čija ovlašćenja potiču iz originalnog dejtonskog Ustava. Naše pravno mišljenje je, čak i ako bi taj zakon bio promijenjen i ako bi se ovlašćenja za knjiženje imovine prenijela sa suda na izvršne organe, da bi to ipak bilo nelegalno, bespravno i bilo bi u suprotnosti sa uredbom visokog predstavnika, koja je podržana od članica PIC-a.

* GLAS: Šta bi u tom slučaju moglo da slijedi?

MUR: Prije svega, nadamo se da do toga neće doći. Visoki predstavnik ima širok spektar ovlašćenja koja se mogu primijeniti u takvom slučaju, ali to nije ono što mi želimo. Najbolje i najracionalnije rješenje je da dozvolimo Ustavnom sudu da da svoje mišljenje. A ništa ne sprečava strane, entitete i državu da sjednu i pregovaraju o tom pitanju.

* GLAS: Velik problem nepotrebno je napravljen i oko markiranja međuentitetske linije razgraničenja. Kada očekujete završetak tog posla?

MUR: Razumijem koji su glavni argumenti RS po tom pitanju, jer je važno da se na terenu tačno zna gdje je ta linija zbog popisa stanovništva, zbog pitanja katastra, administracije. Razumijem frustraciju RS zato što to pitanje nije završeno ranije. Ali sasvim je jasno po Aneksu dva Dejtonskog sporazuma da EUFOR i NATO imaju do izvjesne mjere pravo supervizije nad tim pitanjem i da nema mjesta za jednostranu demarkaciju entitetske linije. Ali sam jako zadovoljan što i EUFOR i NATO na tom pitanju rade zajedno sa predstavnicima i RS i FBiH. Prošle srijede su predsjednik RS Milorad Dodik i komandant NATO-a imali pozitivan sastanak o tom pitanju.

* GLAS: Konačno je riješen problem snabdijevanja strujom Brčko distrikta?

MUR: Pitanje električne energije je riješeno, to sam prije deset dana objavio članicama PIC-a. A riješeno je zbog veoma konstruktivnog pristupa rukovodstva Republike Srpske, kao i partnerskog odnosa zvaničnika FBiH, distrikta i Evropske komisije. Najveća dobrobit će biti za stanovnike Brčko distrikta, koji će imati jeftiniju struju iz RS.

* GLAS: Kako procjenjujete proces formiranja vlasti na nivou BiH?

MUR: Dijelim frustraciju, kao i ostali predstavnici međunarodne zajednice, sa stanovnicima ove zemlje zato što vlast još uvijek nije potpuno formirana. Ali znam da su razgovori političkih lidera u toku i nadamo se da će doći do dogovora i da vlast neće biti formirana samo zbog vlasti, nego zbog zajedničkih ciljeva i interesa. Imao sam mnogo susreta sa običnim ljudima i znam da oni žele jaku ekonomiju, posao, lidere koje bi se borili protiv korupcije i kriminala i da ova zemlja bude dio EU.

* GLAS: Vlast u RS je konstituisana, a u FBiH i na nivou BiH još nije. Uporedite političko-ekonomsko-bezbjednosnu situacije u RS sa onom u FBiH.

MUR: O tome mogu govoriti kao novopridošlica, jer sam ovdje tek četiri mjeseca. Ustavno i institucionalno uređenje u FBiH mnogo je kompleksnije nego u RS. Dobar primjer za to je da sada imamo četiri kantona koja blokiraju formiranje izvršnih organa vlasti u FBiH. Ali pristup OHR-a i međunarodne zajednice je formiranje funkcionalne BiH, koja bi se sastojala od dva funkcionalna entiteta i Brčko distrikta i zatim što brži ulazak u EU.

* GLAS: Sa sastanka predstavnika koalicije četiri stranke na čelu sa SDP-om u Mostaru dogovoreno je i da se uputi pismo OHR-u u kojem će biti zatraženo da "OHR izvrši pritisak na četiri kantona koji blokiraju izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH"?

MUR: Nisam vidio pismo, ali sam dobro upoznat sa problemom. To je pitanje oko kojeg postoji mnogo frustracije i u OHR-u i u PIC-u. Kad je visoki predstavnik u januaru objavio svoju odluku o privremenom finansiranju FBiH uz podršku PIC-a izuzev Rusije, rekao je i da ne isključuje dodatne mjere kako bi se osiguralo da izabrani zvaničnici budu odgovorni za formiranje vlasti. Takve mjere još se razmatraju i mi smo u neprestanom kontaktu sa PIC-om. Ali naša želja je da sami političari izvrše svoje obaveze i izaberu odmah Dom naroda FBiH, kako bi omogućili formiranje vlasti.

* GLAS: Kada će po Vama demokratski izabrani političari moći da preuzmu odgovornost za probleme?

MUR: Mislim da već sada političari sami donose većinu odluka bez ikakvih intervencija i miješanja stranaca, OHR-a. Tako je na svim nivoima. S druge strane, jasno je da ima mnogo institucija u ovoj zemlji koje ne funkcionišu kako bi trebalo, prvenstveno na državnom nivou. To je jedan od razloga što međunarodna zajednica još vidi potrebu za OHR-om ovdje.

SPC

* GLAS: Šta činiti poslije stopiranja vraćanja imovine Srpske pravoslavne crkve u Sarajevu?

MUR: To je jako važno pitanje, jer je povezano sa imidžom Sarajeva, grada koji ima obavezu da pokaže da prihvata sve vjere. Posebno sam zainteresovan za to pitanje, jer sam se u nekoliko navrata sreo sa mitropolitom, koji je jako srdačan i gostoljubiv čovjek. Zadovoljan sam što je prošle godine potpisan protokol koji bi trebalo da dovede do vraćanja imovine. Prognoze su bile takve da u ovoj godini relevantne vlasti FBiH, kantona i opštine Stari Grad obezbijede sredstava za iseljenje Ekonomskog fakulteta i vraćanje te imovine SPC. Zbog političkog ćorsokaka mnogi budžeti još nisu ni usvojeni, ali mi jako želimo da se ispoštuje sporazum i vrati imovina SPC.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.