Roderik Mur: Bez ugrožavanja ovlašćenja pravosudnih institucija

Što se tiče kritika u kominikeu PIC-a smatram da su opravdane i gotovo su jednoglasno usaglašene.

Kada govorimo recimo o pravosudnim institucijama u BiH, PIC smatra da ne postoje pravne dileme u pogledu postojanja Suda i Tužilaštva BiH. Dejtonski sporazum predviđa državne pravosudne institucije. Svaki pokušaj bilo kog entiteta da ugrozi pravna ovlašćenja tih institucija bio bi neprihvatljiv.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Roderik Mur.

* GLAS: Hoće li se OHR poput konstituisanja vlasti u Federaciji uplitati u formiranje vlasti na nivou BiH?

MUR: Svakako se nadam da nećemo. Tu smo odluku za FBiH donijeli vrlo nevoljko i tek kad su sve političke stranke pristale da učestvuju u tom procesu. Iskreno se nadam da će građani BiH, a ne stranci, biti ti koji će odlučiti o tome ko će upravljati BiH.

* GLAS: Vlast u FBiH formirana je pod pravno vrlo sumnjivim okolnostima, jer je demokratska institucija rekla da se nisu stekli uslovi za formiranje, a reagovao je visoki predstavnik suspendujući odluku CIK-a. Sada mu je vraćen "vruć krompir" i mora da riješi to pitanje. Da li to može dodatno zakomplikovati stvari?

MUR: Smatram suprotno. Mislim da je prije odluke visokog predstavnika i podrške PIC-a, sa izuzećem Rusije, situacija u FBiH bila izuzetno komplikovana i svakim danom postajala sve teža. Krajem marta smo imali situaciju u kojoj su dvije osobe tvrdile da su predsjednici, dvije osobe su tvrdile da su ministar finansija. U toj situaciji jedan od ministara u FBiH pregovarao je za novčana sredstva u iznosu od desetina miliona maraka, a njegov legitimitet je bio sporan. Od odluke visokog predstavnika vjerujem da je pravna situacija postala jasnija. Vlada funkcioniše, budžet je usvojen i velika je šteta što su zvaničnici HDZ-a povukli apelaciju Ustavnom sudu FBiH.

* GLAS: Nanovo će morati presuditi visoki predstavnik, jer je suspenzija odluka CIK-a privremena?

MUR: Moguće je da će se politička i pravna slika promijeniti kada se okonča potpuno konstituisanje Doma naroda i imenuju svi delegati. Siguran sam da će i visoki predstavnik u stalnim konsultacijama sa UO PIC-a i lokalnim partnerima pratiti situaciju i odlučiti kad bi nove mjere trebalo preduzeti. Zaista je velika šteta što smo se našli u ovim nesrećnim okolnostima s obzirom na to da nekoliko kantona već mjesecima nisu imenovali svoje delegate u Domu naroda.

* GLAS: Kakva bi to vlast na nivou BiH, po Vašoj ocjeni, bila najoptimalnija? Da li je to vlast kakvu predlaže lider SDP-a Zlatko Lagumdžija koji bi iz koalicije izbacio SDS i nanovo dva HDZ-a?

MUR: Ne mislim da su stranci ti koji bi trebalo da diktiraju strankama na koji način da formiraju vlast na nivou BiH. Nadam se, ipak, da će to biti široka koalicija koja će biti posvećena zadatku da zemlju povede ka EU i NATO-u, kao i vlast koja će biti posvećena borbi protiv kriminala, korupcije i poboljšanju ekonomije. Međunarodna zajednica i OHR nemaju ništa protiv toga da dva HDZ-a i SDS učestvuju u vlasti.

* GLAS: RS već pola godine ima formirane svoje institucije i vlast funkcioniše. No na posljednjoj sjednici PIC-a nisu se baš čule pohvale zbog ove činjenice nego su, naprotiv, RS upućene kritike i upozorenja?

MUR: Bez obzira na sve, ja smatram da političke stranke i građani RS svakako zaslužuju pohvalu za političku stabilnost. U pravu ste da u kominikeu nisu navedene ovakve pohvale na račun RS. No, činjenica da je vlast formirana poslije izbora nije nešto što bi trebalo da bude hvale vrijedno. Još postoje posmatrači koji su kritični u pogledu određenih stvari kao što je činjenica da ni na jednoj od šest ključnih pozicija u RS nema Bošnjaka. Što se tiče kritika u kominikeu PIC-a smatram da su opravdane i gotovo su jednoglasno usaglašene. Kada govorimo, recimo o pravosudnim institucijama u BiH, PIC smatra da ne postoje pravne dileme u pogledu postojanja Suda i Tužilaštva BiH. Dejtonski sporazum predviđa državne pravosudne institucije, a i Parlament BiH je usvojio i donio zakone o formiranju tih institucija, nakon što je visoki predstavnik donio odluke. Ustavni sud je u dva navrata podržao postojanje ove dvije institucije. Naravno, sve političke stranke imaju pravo da traže i ostvaruje zakonske promjene u vezi sa tim institucijama, ali unutar postojećeg zakonskog okvira. Svaki pokušaj bilo kog entiteta da ugrozi pravna ovlašćenja tih institucija bio bi neprihvatljiv.

* GLAS: Šta mislite o prijedlogu organizacije "Dejtona dva", kako to inicira Lagumdžija i neki američki kongresmeni?

MUR: Ambasada SAD već je dala svoje mišljenje o tome. Slažem se sa njima da ovo nije u opticaju. Mislim da bi u ovom trenutku političke stranke BiH trebalo da se usredsrede na to da zemlju učine funkcionalnijom na osnovu postojećeg ustavnog okvira.

* GLAS: Šta ta funkcionalnost podrazumijeva?

MUR: Kao prvi korak to su mjere na koje je ukazala EU. Zahtjevi su jasni i odnose se na pitanja državne pomoći, popis i sprovođenje odluke "Sejdić i Finci". No, mislim da to ide i dalje od toga. To je pitanje sudova i, na kraju, da državne institucije budu sposobne da povedu zemlju na put evroatlantskih integracija.

OHR

* GLAS: Čuju se ocjene pa i nekih važnih članica PIC-a da je OHR ponekad više smetnja BiH nego faktor koji je vuče naprijed?

MUR: Volio bih da je to tačno. Ne mislim da su se pregovarači u Dejtonu prije 15 godina nadali da će OHR biti u BiH 2011. godine. Međutim, smatram da su posljednja dešavanja pokazala da postoji još potreba za OHR-om. U prva tri mjeseca visoki predstavnik je morao u tri navrata da koristi bonska ovlašćenja. To se desilo nakon što domaće institucije nisu uspjele same da riješe problem. Nadajmo se da će se dolaskom pojačane delegacije EU, uz dobru volju i viziju domaćih lidera, stvoriti novo okruženje koje će ubrzati zatvaranje OHR-a.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.