Rik Holcapl, šef Misije OEBS-a u BiH: Pomozite nam da odemo!

Važno je da se fokusiramo na napredak koji je ostvaren, ali taj napredak nije onoliki koliko smo se nadali prije 30 godina. Ostaje mnogo toga da bude urađeno u sektoru pravosuđa, kada je u pitanju Zakon o sudovima i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. Ako želite da odemo, sarađujte, budite konstruktivniji u funkcionisanju ustavnog okvira ove zemlje, tako da mi možemo reći da je naš posao završen.

Rekao je to u intervjuu za "Glas" šef Misije OEBS-a u BiH Rik Holcapl. Otkrio je i da će jedan njihov tim pratiti prijevremene izbore za predsjednika Srpske naredne nedjelje.

- Oni su došli iz naše Kancelarije za demokratske studije i ljudska prava u Varšavi. Intenzivno prate te pripreme, odvijanje i sprovođenje izbora i najvjerovatnije će imati preliminarni izvještaj o tome dan nakon održavanja prijevremenih izbora, vjerovatno 24. novembra - rekao je Holcapl.

GLAS: Navršavaju se tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a mi i dalje živimo pod tutorstvom. Kako to komentarišete?

HOLCAPL: Mislim da je važno da se fokusiramo na napredak koji je ostvaren, ali taj napredak nije onoliki koliko smo se nadali prije 30 godina. Mislim da je nastao u uspostavljanju i u jačanju raznih institucija vlasti, kako na entitetskom tako i na državnom nivou, kako na kantonalnom tako i na entitetskom nivou. Mogu govoriti o tri ključna mandata Misije, a to su izbori, pravosuđe i bezbjednosne institucije. Što se tiče izbora, tu imamo taj prelaz sa određene vrste tutorstva i pokazalo se tada da nakon što je OEBS jedno vrijeme vodio izbore, Centralna izborna komisija je savršeno sposobna da u ovom trenutku to obavlja. Slično tome je i u sektoru bezbjednosti i sasvim sam siguran da su vam poznate reforme u sektoru odbrane iz 2005. godine, gdje je OEBS odigrao ulogu u uspostavljanju značajnih, uspješnih bezbjednosnih institucija. Slično je i u pravosuđu, gdje je došlo do jačanja institucija na kantonalnom, entitetskom i državnom nivou. Kao što se sugeriše vašim pitanjem, ostaje mnogo toga da bude urađeno u sektoru pravosuđa, kao što je u zakonodavnom dijelu, kada je u pitanju Zakon o sudovima i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. Ovdje sam  tri mjeseca i u mom mandatu su dva cilja, prvi  da se spriječi bilo kakvo kretanje unazad, a drugi da se promoviše ostvareni napredak tako da se u jednom trenutku može reći: "Ne samo OEBS, nego i druge međunarodne organizacije - mi smo ovdje završili svoj posao i vrijeme je da odemo".

GLAS: Kada je riječ o pravosuđu, rok za rješavanje pitanja ratnih zločina se produžava, ali to pitanje još nije riješeno. Svjedoci umiru i tu ima dosta manipulacija. Najteži predmeti još nisu riješeni, a po svemu sudeći i oni će biti zakopani u zaborav.

HOLCAPL: Napor Misije je da se fokus zadrži na odgovornosti i na pravdi za sve ono što je počinjeno u najvećoj mogućoj mjeri. Implikacija vašeg pitanja je tačna i što to duže traje, sve je teže dobiti odgovarajuće konačne presude i pravdu ostvariti u pravom smislu. Nastavljamo i dalje da radimo na tome, što je prioritet Misije, što ne znači da smo zadovoljni tim tempom kojim su odrađeni prethodni predmeti, niti sa izgledima kako da se dođe do pravde. Upravo smo prošle sedmice održali konferenciju na kojoj su učestvovale sudije i tužioci, da porazgovaramo upravo o procesuiranju ratnih zločina u svjetlu ovoga što ste rekli o produženju rokova Državne strategije na predmetima ratnih zločina. Ključna poruka je bila da se treba što pravovremenije, što efikasnije pozabaviti tim predmetima. Veliki broj predmeta je došao do svoje konačne presude, preveliki broj je ostao još neriješen , ali oni su veoma veliki, veoma kompleksni po svojoj prirodi.

GLAS: Čini li Vam se da se u pravosuđe uvukla politika?

HOLCAPL: Mislim da se određen broj institucija vlasti suočava sa opštim izazovima i da vidimo te izazove ne samo u pravosuđu, nego i u određenom broju drugih institucija. Nisam ekspert, ali kako mi se čini, u Ustavnom sudu BiH postoje dvije upražnjene pozicije, što je za žaljenje, što je dovelo do smanjenja efikasnosti te institucije. Nama kao Misiji je važno da svi organi vlasti obavljaju svoj dio posla, da bi te institucije funkcionisale.

GLAS: U Ustavnom sudu BiH imamo tri stranca, dva Hrvata i dva Bošnjaka. Dva Srbina iz Ustavnog suda su se povukla, jer uvijek tri stranca mogu sa dva Hrvata ili dva Bošnjaka da ih preglasaju. Kako to komentarišete?

HOLCAPL: Ispravite me ako griješim, ali situacija da nema određenog broja sudija dovodi do stanja da samo ono vijeće koje uključuje strane sudije može da zasjeda. Tako, ako su sve domaće sudije popunjene, koliko shvatam, postoji jedna verzija u kojoj postoji vijeće u kojem nije neophodno učešće stranih sudija. Možda sam nešto propustio, ali ne vidim kako upražnjena mjesta dovode do ovog pitanja koje ste pomenuli.

GLAS: Kada smo kod dva entiteta, u BiH su podijeljena mišljenja o pristupanju BiH NATO-u, a sa druge strane i Evropska unija je na neki način urušena. Kako to komentarišete?

HOLCAPL: Nije moja uloga da komentarišem niti put ka NATO-u, niti put u Evropsku uniju u bilo kojem konkretnom smislu. Dakle, efikasno funkcionisanje institucija vlasti i sposobnost da donose odluke su zapravo i mandat Misije OEBS-a i dio zahtjeva EU, po mom shvatanju. Nije zadatak Misije OEBS-a da zastupa niti stavove prema EU, niti stavove prema NATO-u. Ona treba da omogući efikasan rad institucija vlasti. To je ono što građani ove zemlje traže, to je ono što glasači zahtijevaju. Potrebno je da postoji funkcionalan Savjet ministara, funkcionalna Parlamentarna skupština, koja može objasniti glasačima da li idemo ka EU ili ne idemo ka EU, da li postoji konstruktivan dijalog, konstruktivna debata u okviru kojih ta pitanja mogu biti razmotrena.

GLAS: I te stvari su se u ovoj zemlji zakomplikovale. Što se tiče glavnog pregovarača podijeljena su mišljenja gdje on treba da bude biran. U Predsjedništvu BiH je rečeno da će to biti rađeno u Savjetu ministara, a u parlamentu...

HOLCAPL: Samo ako vas mogu zaustaviti i reći da detalji koji se tiču pristupanja EU nisu u mandatu Misije OEBS-a i nije na meni da kažem kako će i na koji način biti biran pregovarač. To je pitanje za Delegaciju EU i specijalnog predstavnika EU.

GLAS: Vas pitam jer ste bili u Hrvatskoj, a ta zemlja je i članica EU i NATO-a, ali prihvatam da ste sada šef Misije OEBS-a. Da se vratimo izborima. Da li su izbori u BiH demokratski?

HOLCAPL: Jedan od ključnih principa koji je OEBS imao ranije jeste organizacija i sprovođenje izbora. Čvrsti smo u našoj odlučnosti da pomognemo i da vidimo slobodne i demokratske izbore u BiH. Svjesni smo sumnji koje još imaju određeni ljudi i određenih zabrinutosti što se tiče izbora, ali želim da iskažem visoku profesionalnost ljudi koji se time bave. Još postoje određene stvari koje mogu biti unaprijeđene i mi radimo sa CIK-om i sa političkim liderima, da bismo otišli korak dalje u tom smjeru. Možda vam je poznato da imamo projekat sa CIK-om kojim promovišemo nove izborne tehnologije i naročito u smislu identifikacije i autentifikacije birača da bi bila riješena neka od pitanja koje ste pomenuli. Nabavka tih tehnologija se već planirana za izbore 2026. godine. Mi ćemo raditi na obuci izbornog osoblja, kao i na edukaciji glasača, da im kažemo zašto će njihovo izborno iskustvo možda izgledati drugačije nego što su navikli u ranijim izbornim ciklusima. Koje su to koristi koje imaju glasači pokazao je pilot-projekat u Brčkom na prethodnim izborima, kada smo to isprobavali. Sarađujemo sa CIK-om kada je riječ o novim tehnologijama, ali nije samo odgovornost CIK-a da nabavi opremu i sprovede taj proces. Sve političke aktere, kandidate, a to su političke stranke pozivamo, svi oni treba da pruže podršku ovom procesu. Ta tehnologija nije lijek za sve probleme, ali vjerujemo da će predstavljati značajan korak naprijed.

GLAS: Da li ova zemlja ima šansu ovako dejtonski ustrojena, kada u njoj imamo "visokog predstavnika" koga jedna strana ne priznaje, a druga ga priziva da rješava pitanja umjesto njih?

HOLCAPL: Da li BiH ima šanse?! Da. Potreban je konstruktivan stav svih političkih lidera, da struktura koja je uspostavljena u Dejtonu funkcioniše na pravilan način. Dakle to znači funkcionalne institucije u Republici Srpskoj, funkcionalne institucije u Federacije BiH, takođe funkcionalne institucije na nivou gradova i opština, ali i funkcionalne institucije na nivou države. Ne vjerujem da bilo koja od ovih institucija može uspjeti, osim ako cjelokupan taj okvir ne funkcioniše pravilno. Paradoks je u tome da oni koji su najglasniji u tome da prisustvo međunarodnih struktura treba da bude smanjeno ili da one odu, zapravo imaju tendenciju da blokiraju upravo one korake koji bi doveli do tog cilja.

GLAS: Ko blokira?

HOLCAPL: Oni koji ne podržavaju i opstruišu rad institucija vlasti koje su uspostavljene u okviru Dejtonskog sporazuma. Zašto to rade, morate njih da pitate.

GLAS: Prijevremeni izbori u Srpskoj su sljedeće nedjelje. Kako OEBS prati taj proces?

HOLCAPL: Postoji jedan mali tim koji se zove Misija procjene izbora koja je bazirana u Banjaluci i čine je ljudi koji su došli iz naše Kancelarije za demokratske studije i ljudska prava u Varšavi. Ta kancelarija poznata je kao ODIHR. Mi smo u bliskim konsultacijama sa CIK-om i sa organizacijom "Pod lupom", koja se takođe bavi pitanjem izbora. Moram reći da sam zadovoljan kako teku pripreme, činjenicom da su političke partije angažovane, da sprovode kampanju i da sam takođe zadovoljan da je "Pod lupom", kao domaća posmatračka organizacija, naišla na vrlo dobar odgovor, što se tiče prisustva njihovih posmatrača na mnogim biračkim mjestima na dan održavanja izbora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.