Republika Srpske pomaže obnovu manastira Đurđevi stup

Manastir Svetog Đurđa ušao je u 19. vijek kao ruševina koju su ratovi još više razarali. Kamen slavne zadužbine ugrađivan je u obližnje tvrđave osvajača

"Obnovimo sebe podignimo stupove", ime je humanitarne akcije koju u Republici Srpskoj vodi "Društvo prijatelja manastira Đurđevi stupovi", osnovano u oktobru prošle godine na inicijativu istoimenog udruženja iz Srbije. Cilj akcije je obnova raskog manastira starog osam i po vijekova, koji je od osnivanja pretrpio velika rušenja, a uvijek bio i ostao bedem pravoslavne vjere. Predsjednik "Društva prijatelja manastira Đurđevi stupovi" Saša Babić naglasio je da su građani u prošlom mjesecu već pokazali interesovanje i pomogli prikupljanje novca pozivom na humanitarni broj 1415, koji je otvoren do kraja 2008. godine. Stanovnici Srpske uplaćivali su pare na račun 5620998061641588, koji je otvoren u Razvojnoj banci, da bi dali svoj doprinos u obnovi manastira. Manastir Đurđevi stupovi u Rasu je pod zaštitom UNESKO-a, nalazi se na brdu iznad Novog Pazara, u Raškoj oblasti, a monasi su počeli otkupljivati okolno zemljište (metoh), koje je nekada pripadalo crkvi. Manastir je osnovao veliki župan Stefan Nemanja, rodonačelnik dinastije Nemanjića 1171. godine, u narodnom govoru poznat kao sveti Simeon, a njegovu dogradnju nastavio je praunuk kralj Dragutin, u monaštvu poznat kao monah Teoktist. Iako najviše rušen u austrijsko-turskom ratu 1689. godine, manastir Svetog Đurđa u Rasu nije pošteđen ni u balkanskim ratovima, posebno 1912. godine, kada se turska vojska povlačila prema jugu Srbije u oslobodilačkom ratu srpske države. Posvećen je Svetom Đorđu, jer se njemu zavjetovao Stefan Nemanja, koji je bio zarobljen i boravio u jednoj pećini, a molio se svetom Đurđu za spas. - Kada je oslobođen sveti Simeon zavjetovao se u zatvorenoj pećini da će posvetiti manastir svetom Đurđu. U imenu manastira je riječ stupovi, zbog dvije kule, odnosno dva stupa, koje su bile dominantne i krasile manastirsku crkvu - rekao je Babić, podsjećajući da su kule davno porušene. Iako je Stefan Nemanja još kao oblasni gospodar gradio mnoge crkve i manastire, ova bogomolja u Rasu predstavlja prekretnicu u vladarskoj ideologiji Nemanjića. Manastir svetog Đurđa u Rasu na izuzetnom je položaju nedaleko od katedralnog hrama Raške episkopije, na starim duhovnim temeljima i tu zasniva hrišćansku misao o srpskoj državnosti. Misao o potpunom skladu vjere i države ugradio je Stefan Nemanja u temeljne vrijednosti srpskog društva. Po izričitoj želji kralja Dragutina, koji je pred smrt primio monaški čin, on je iz "sremske zemlje" u kojoj je živio, prenesen u manastir svetog Đurđa u Rasu i tu sahranjen 1316. godine. Sjećanje na ovog vladara i njegov doprinos procvatu manastira ostali su u uspomeni potonjih naraštaja, nazivali su ga ne samo drugim ktitorom već i osnivačem manastira. U vrijeme turskog osvajanja Srbije, rat i siromaštvo, izbjeglištvo i nasilje svodili su život monaške zajednice ovog manastira na preživljavanje, a i to je bilo ugroženo krajem 17. vijeka. Jedno vrijeme manastir je zapustio 1689. godine, a zatim su vatre i ruke nasilnika teško oštetile crkvu i manastirski kompleks, a mnogi stari srpski rukopisi su stradali. Manastir Svetog Đurđa ušao je u 19. vijek kao ruševina koju su ratovi još više razarali. Kamen slavne zadužbine ugrađivan je u obližnje tvrđave osvajača. Poklonici ove svetinje nisu mogli čekati dalja rušenja, nego su se odlučili da manastiru vrate život. Svjesni su da za ovaj veliki posao treba mnogo vremena i mnogo novca, tako da nastoje prenijeti priču o ovoj svetinju što je dalje moguće. - Planiramo organizovati veliki vaskršnji koncert, koji će biti održan sa blagoslovom vladike banjolučkog Jefrema u dvorani Borik u Banjoj Luci nekoliko dana poslije Vaskrsa - rekao je Babić. On je naglasio da će novac od prodatih ulaznica takođe biti namijenjen obnovi manastira u Rasu, kao i da će dio para biti izdvojen i za obnovu manastira Stuplje u Republici Srpskoj. Takav koncert je već održan u beogradskom Centru "Sava", a od prodaje ulaznica već je počela obnova manastira. - Obnova ove srpske svetinje zapravo je počela prije pet godina, kada je u manastiru Đurđevi stupovi u Rasu obnovljen konak. Tako je manastirska bratija useljena 2002. godine sa starješinom protosinđelom Petrom - rekao je Babić. On je dodao da manastir zapostavljen 316 godina, uništavan od 1689. pa sve do 2002. godine, zaslužuje da se prema njemu odnosimo kao prema velikom spomeniku duhovnosti i pravoslavne vjere. Danas se molitve održavaju u neobnovljenoj centralnoj prostoriji manastira, na promaji koja dolazi od otvora za prozore i vrata. Prema Babićevim riječima, takvo održavanje molitvi pokazuje snagu i volju monaštva i sveštenstva za održavanje manastira u životu. - U planu je da se vrati metoh, koji je postojao u doba Nemanjića i prostirao se na četiri hiljade hektara, a gdje je sveštenstvo, obrađujući zemlju, prikupljalo potrebnu hranu - podsjetio je Babić. On je rekao i da je "Društvo prijatelja manastira Đurđevi stupovi" iz Banje Luke obišlo ovaj prvi srpski manastir u samostalnoj srpskoj državi. Biljana VELENDEČIĆ UREĐENjE Kada se završi uređenje okolnog dijela, monaških prostorija, kelije, pristupiće se obnovi manastirske crkve i kula i time, uz pomoć građana, ljudi dobre volje, manastir će se vratiti u život. U akciju obnove, pored medija, uključili su se privrednici i ugostitelji, a organizatori očekuju i pozivaju sve one koji mogu da vrate ljepotu manastiru, a tako i u sebi probude prave vrijednosti. B. VELENDEČIĆ ARHEOLOŠKA ISTRAŽIVANjA Sistematska arheološka istraživanja Đurđevih stupova u Rasu započela su 1960. godine, pod rukovodstvom kustosa Narodnog muzeja u Beogradu. Istraživanja su nastavljena 1968. godine u okviru idejnog projekta zaštite i uređenja manastirskog kompleksa u organizaciji i pod nadzorom Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu, a trajala su do 1982. godine. Istraživanjima je potvrđeno da crkva nije izgrađena na ostacima starijeg kultnog objekta, ali time nije isključena mogućnost da je postojao. Otkriven je jedan dječiji grob u kojem je pronađen par naušnica. Pronađeni su i neki dijelovi predmeta koje je monaštvo koristilo u crkvi, a i predmeta koje su najvjerovatnije koristili turski osvajači.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.