Razgovori o amandmanima na Ustav i izmjenama Izbornog zakona: Problem stanuje u FBiH

BANjALUKA, SARAJEVO - Radna grupa za pripremu nacrta amandmana na Ustav BiH i izmjenu Izbornog zakona ponovo je analizirala prijedloge koji vode u tom pravcu, a i novi krug razgovora je potvrdio da je ključni problem u FBiH, u šta bi uskoro mogli da se uvjere i strani eksperti.

Savjet ministara je, na prijedlog Ministarstva pravde BiH, u oktobru 2025. usvojio Odluku o formiranju radne grupe za pripremu nacrta amandmana na Ustav BiH i nacrta zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH s ciljem izvršenja presuda suda u Strazburu.

Mjesta u radnoj grupi povjerena su političkim predstavnicima tri naroda, među kojima su i stručnjaci za ustavno pravo, a iz Savjeta ministara BiH je poručeno da povlačenjem tog poteza sprovode zaključak sa julske sjednice iz iste godine kada je usvojen Revidirani akcioni plan za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima „Zornić“,  „Sejdić i Finci“, „Pilav“ te „Pudarić“ protiv BiH.

• Zadatak

Zadatak članova je da, u skladu sa Revidiranim akcionim planom, pripreme nacrt amandmana na Ustav BiH, idejna rješenja nacrta zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, održe dvodnevnu javnu raspravu u vezi sa tim, sačine nacrt zakona, dostave Venecijanskoj komisiji na mišljenje te upute na kraju Savjetu ministara na dalje postupanje.

Još jedna u nizu sjednica održana je juče. Sagovornik „Glasa“ je ocijenio da je i ovaj put vladala dobra atmosfera te da je prihvaćena i ponuda Savjeta Evrope za učešće stranih eksperata, ali tek nakon što izabrani, domaći predstavnici izbruse neke prijedloge.

- Čak i tad, stranci mogu imati savjetodavnu ulogu, a ne da budu ravnopravni članovi - istakao je sagovornik „Glasa“.

• Šta je pod lupom

Pod lupom članova bili su prijedlozi koji se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH. Iskristalizovale su se razne ideje, ali i osporavanja.

Tvrdi da na sastancima nema teških riječi ni euforije.

- Zna se gdje je ključni problem. Sav je problem u FBiH. Minimalne izmjene pa i neke ozbiljnije u Srpskoj se mogu ugraditi u postojeći ustavni sistem, ali u FBiH što god da se dirne je problem jer su potpuno različiti stavovi. Nije to samo pitanje „Komšić“. Ima i maksimalističkih zahtjeva koji ni ne djeluju kao implementacija presuda već kao reforma, odnosno proširenje ustavnih normi. Ovo je implementacija odluka, a ne ustavna reforma - rekao je naš sagovornik, uz opasku da bi naredna sjednica trebalo da bude u martu.

Akcioni plan za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava datira iz juna 2021. godine. „Sejdić i Finci BiH“ naziv je predmeta koji je otvoren pred sudom u Strazburu 2006, a okončan tri godine kasnije odlukom da su Sejdić (Rom) i Finci (Jevrej) diskriminisani jer im je kao pripadnicima nacionalnih manjina onemogućeno da budu birani u Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH s obzirom na to da Ustav predviđa da na ta mjesta dolaze pripadnici samo konstitutivnih naroda - Srbi, Hrvati i Bošnjaci.

Da bi presuda bila sprovedena u djelo, kako je naložio sud, potrebno je da u BiH bude izmijenjen Ustav BiH i izborno zakonodavstvo, a to „traže“ i druge koje su uslijedile

Sud u Strazburu je 2014. donio presudu u slučaju "Azra Zornić protiv BiH", koja se izjašnjava kao „građanka BiH“, a utvrđena je diskriminacija budući da se, jer nije pripadnica nijednog konstitutivnog ni manjinskog naroda, nije mogla kandidovati i biti i birana. U predmetu „Ilijaz Pilav protiv BiH“ dvije godine kasnije je utvrđeno da se kao Bošnjak sa adresom u Srpskoj nije mogao kandidovati za člana Predsjedništva BiH jer se u Srpskoj, kao izbornoj jedinici, bira samo srpski član Predsjedništva BiH.

U predmetu „Svetozar Pudarić“ 2020. je utvrđeno da je BiH diskriminisala Pudarića u vezi sa pravom na kandidaturu za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda sa teritorije FBiH.

Sprovođenje ovih presuda, kao i one po apelaciji Bože Ljubića koju je donio Ustavni sud BiH, s čijom realizacijom hrvatski predstavnici u potpunosti nisu zadovoljni, priča se godinama na stranačkim sastancima. Iz Srpske je svojevremeno isticano da nije sporan prijedlog da u Ustavu umjesto „Srbin“ piše da se bira „jedan“ član Predsjedništva, ali problem je nemogućnost dogovora u FBiH, odakle se biraju hrvatski i bošnjački član.

• Šansa

U radnoj grupi su tri člana iz Savjeta ministara, ukupno šest poslanika i delegata iz Parlamentarne skupštine BiH, dva iz federalne Vlade i jedan iz Vlade Republike Srpske. Sagovornici „Glasa“ smatraju da je već izvjesno da ni na opštim izborima u oktobru ove godine neće biti novih pravila. Ipak, pojedini kažu da bi dogovor struke mogao poslužiti kao dobra podloga onima koji ubuduće bude držali političke konce u svojim rukama.

Jedan od članova komisije Predrag Kožul izjavio je ranije za „Glas“ da, iako je dio grupe koja se jedina u ovom momentu bavi ovim ključnim problemima, ova godina nije najbolji vremenski ambijent za razgovore.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.