Rast cijena goriva nema veze sa rastom cijena

Skok cijena nafte se koristi kao lažni argument za neopravdana poskupljenja pojedine robe, ali se ne dešava da cijene padaju kada pada cijena nafte na svjetskom tržištu

BANjA LUKA - Rast cijena nafte na svjetskom tržištu u dolarima nema nikakvog značaja za bh. ekonomiju, jer je naša valuta vezana za evro, što praktično znači da nema pokrića za cjenovne skokove pojedine robe, rekao je rukovodilac Odjeljenja za ekonomsko istraživanje, statistiku i publikacije u Centralnoj banci BiH Amir Hadžiomeragić. Analiza Centralna banke BiH pokazala je da je, zbog površnih pokazatelja, u javnosti stvoren utisak o nezaobilaznom inflatornom pritisku, prouzrokovanom rastom cijena nafte na svjetskoj berzi. - Istina je da rast cijena hrane u svijetu utiče i na cjenovna kretanja kod nas, ali u neproporcionalno velikom procentu. Nije ulazna sirovina jedini i odlučujući element u formiranju cijene niti su učestala poskupljenja neminovnost - izričit je Hadžiomeragić. U analizi Centralne banke se navodi da će cijene uvozne energije i dalje biti važna determinanta rasta cijena u BiH. - U periodima kada rastu cijene nafte, istovremeno rastu i cijene robe u BiH. Skok cijena nafte se koristi kao lažni argument za neopravdana poskupljenja pojedine robe u RS i FBiH. Ali se ne dešava da cijene padaju kada pada cijena nafte na svjetskom tržištu. Istina je na primjer, u drugoj polovini 2006. godine nije bilo opadanja cijena robe, iako je nafta pala na 42 evra - istakao je Hadžiomeragić. S druge strane, cijene nafte od avgusta do decembra 2007. godine dostigle su nivo od 55 do 63 evra po barelu, što je postao glavni argument za poskupljenje neke robe i usluga kod nas za više od 30 odsto. - Podrobnija analiza tržišta, veća konkurencija i objektivno informisanje javnosti su ključni za osiguranje potrebne fleksibilnosti cijena. Tokom januara nastavlja se pad cijena nafte, ali je vrlo vjerovatno da se cijene neće korigovati na niže, što jasno pokazuje kako domaći uvoznici koriste svaku situaciju da ostvare ekstra profit i indirektno potiču inflatorni pritisak - naglasio je Hadžiomeragić. Generalni sekretar Pokreta potrošača Republike Srpske Dragovan Petrović ističe da se cjenovnim skokovima može parirati samo ukoliko povećanje produktivnosti i društvenog bruto proizvoda bude pratilo i povećanje plata. - Loš primjer je prijedlog budžeta zajedničkih institucija BiH koji je uvećan preko 20 odsto, iako je planiran rast društvenog bruto proizvoda osam odsto. Dok se administraciji enormno povećavaju plate, dotle se inflacija prelama preko leđa siromašnih - rekao je Petrović. D. VRHOVAC MIHAJLOVIĆ Potrošačka korpa 1.520 KM - Za podmirenje osnovnih potreba četvoročlane porodice potreban je kućni budžet od 1.520 maraka ili 2,5 prosječne plate odnosno šest prosječnih penzija u Republici. Pad standarda će dodatno da generiše i povećanje cijena električne energije od 12 odsto, zbog čega je neophodno uvesti nultu stopu PDV-a na osnovne životne namirnice, lijekove i komunalije, jer bi to rasteretilo kućni budžet za bar 100 maraka mjesečno - rekao je Petrović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.