Raspudić: U BiH ne postoji konsenzus ni na simboličnom nivou

Sarajevo - U BiH ne postoji konsenzus ni na simboličnom nivou kao što je obilježavanje praznika, što pokazuje koliko je situacija u ovoj zemlji, koja je pod protektoratom međunarodne zajednice, neriješiva, izjavio je politički analitičar Nino Raspudić, prenose agencije.

- BiH je protektorat međunarodne zajednice, gdje još nije postignut konsenzus tri konstitutivna naroda oko toga treba li biti BiH i kakva bi ona trebalo da bude - rekao je Raspudić.

On je naveo da se to, između ostalog, vidi i na primjeru na koji način je izabrana zastava BiH ili na praznicima koji se nikada ne slave na cijeloj teritoriji BiH, jer svako ima svoja sjećanja.

- Situaciju oko praznika vidim samo kao jednu simboličnu refleksiju dubinskog konstitutivnog problema BiH. Činjenica je da nema unutrašnjeg konsensenzusa za njen opstanak u ovakvom obliku - zaključio je Raspudić.

Antić: Obilježavanje 1. marta na nivou provokacije

Istoričar Čedomir Antić iz Naprednog kluba izjavio je da je nametanje obilježavanja 1. marta kao dana nezavisnosti BiH na nivou provokacije.

- Ako neko želi da slavi taj dan to je njegova stvar, ali nametati to BiH, koja je danas konsenzualna država, u kojoj postoje dva ravnopravna entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda, mislim da je na nivou provokacije - naglasio je Antić.

On je ocijenio da je vrlo loše što se datum referenduma iz 1992. godine kao praznik slavi u Federaciji BiH i ukazao da bi “bilo više sreće” da je sadašnja državnost BiH započela sporazumom, na način na koji je uspostavljena 21. novembra 1995. godine u Dejtonu.

- Da su poštovana prava konstitutivnih naroda, da nije kršen Ustav Socijalističke Republike BiH, a vrhunac kršenja Ustava bio je referendum i priznavanje njegovih rezultata, verovatno bi bio izbegnut rat, zemlja bi bila srećnija, a građani zadovoljniji - ocijenio je Antić.

On je istakao da je referendum 1992. godine bio, prije svega, posljedica spleta okolnosti koje nemaju mnogo veze sa BiH.

- Sve do kraja 1991. godine u BiH je preovladavalo uverenje da ona treba u nekom vidu da ostane u okviru zajedničke države sa Srbijom, Crnom Gorom i, verovatno, Makedonijom. Tek kada su i velike sile i politika Hrvatske dovele do toga da se stvari radikalizuju, u vođstvu tadašnjih muslimana prevladalo je uverenje da je moguće stvoriti nezavisnu državu protivno volji jednog od konstitutivnih naroda - konstatovao je Antić.

On je istakao da je referendum iz 1992. godine prekršio pravila i institucije koje su štitile ravnopravnost naroda i građana BiH uspostavljene Ustavom Socijalističke Republike BiH i amandmanima tog ustava, koji su kasnije donošeni.

Antić je rekao da referendum iz 1992. godine nije poštovao volju građana i naroda za promjenama u unutrašnjem uređenju, a održan je u specifičnim uslovima za BiH.

On je objasnio da je BiH u to vrijeme bila jedina evropska država, koja nije imala nacionalnu većinu, odnosno suvereni narod i morale su postojati ustanove koje bi štitile sve narode BiH.

- Današnja BiH po svemu nema veze sa Republikom BiH koja je uspostavljena kao nezavisna 1992. i srušena tokom rata, voljom svih njenih naroda uključujući i Bošnjake, koji nisu bili sposobni da uspostave multietničku vlast i makar kakvo-takvo predstavljanje Srba, pa delimično i Hrvata u toj državi koju su smatrali nezavisnom - zaključio je Antić.

Ljubić: Težiti praznicima koje će svi prihvatiti

Lider HDZ-a 1990 Božo Ljubić izjavio je da, iako 1. mart nije prihvaćen kao praznik cijele BiH, legitimno je da ga neko obilježava, posebno u Federaciji BiH, ali da treba što manje pažnje posvećivati stvarima koje izazivaju frustracije.

- Slavi se dosta praznika u BiH koji nisu usvojeni kao zajednički, pa u ovom momentu u tome ne vidim ništa sporno. Ne bih tome pridavao previše značaja što neko slavi određene praznike, a drugi ne. Treba što manje pažnje posvećivati stvarima koje nas dijele i izazivaju frustracije - rekao je Ljubić, komentarišući činjenicu da u BiH uglavnom samo Bošnjaci slave 1. mart kao praznik tzv. nezavisnosti BiH, dok Srbi i veliki dio Hrvata ne.

Na konstataciju da su 1. marta 1992. godine i Hrvati u BiH glasali na referendumu za nezavisnost, a da sada većina pripadnika ovog naroda ne praznuje taj dan, Ljubić je istakao da “Hrvati nemaju razloga da slave nijedan datum iz savremene istorije BiH”.

- Treba težiti tome da se usvoje službeni praznici koje ćemo svi zajedno da slavimo - poručio je Ljubić.

Anđelković: Guranje prsta u oko Srbima

U vrijeme kada se priča o pomirenju i o potrebi saradnje naroda u BiH i regiona, zapanjujuće je da se u Federaciji BiH i dalje kao dan nezavisnosti slavi 1. mart, datum kojim je BiH gurnuta u rat, rekao je istoričar Dragomir Anđelković.

On je istakao da je nesporna činjenica da po Ustavu tadašnje SR BiH i Jugoslavije nijedan konstitutivni narod nije smio da bude nadglasan.

- Tim referendumom Srbi su majorizovani, nadglasani, nametnuto im je ono što ne žele i tako je potpaljen rat u BiH. Danas se čak ide toliko daleko sa bezobrazlukom da se traži da taj dan, koji je bio uvod u rat, potpaljivanje rata, slave čak i Srbi u BiH - rekao je Anđelković, koji je i izvršni direktor Centra za stratešku saradnju.

On je ocijenio da je potpuno neprihvatljiv zahtjev da se dan kada je održan nelegalan referendum slavi kao praznik na nivou BiH, i napomenuo da čak i kada se to radi na nivou FBiH, to jeste uvredljivo za Srbe i “na neki način protiv politike mira i saradnje o kojoj se toliko priča”.

- U Federaciji bi konačno morali da shvate, da ako žele mir i normalan razvoj BiH, treba da prestanu da guraju prst u oko Srbima, da ih ponižavaju i vređaju, te da se radi saradnje i mira okrenu budućnosti i normalnim ljudskim vrednostima, a ne obeležavanju onih datuma koji su vezani za rat, nesreću i sve ono što se loše desilo - rekao je Anđelković.

U Federaciji BiH 1. mart se obilježava kao “dan nezavisnosti”, dok Srbi u BiH ovaj datum doživljavaju kao dan kada je donesena nelegitimna odluka muslimanskog i hrvatskog naroda protiv srpskih interesa.

Na taj dan 1992. godine ispred Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji, u centru Sarajeva, ubijen je i srpski svat Nikola Gardović i spaljena srpska zastava, što je nagovijestilo građanski rat u bivšoj BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.