Foto: Rasim Ljajić: Interes Srbije da Mladić bude lociran i izručen Hagu
Podaci iz depeša Ambasade SAD, objavljeni u aferi "Vikiliks", iz kojih se vidi da je u julu 2006. godine američka vlada izdala Vladi Srbije 11 preporuka za hapšenje Ratka Mladića nisu ništa novo, jer je o tih 11 tačaka svojevremeno pisala domaća štampa.
Izjavio je to u intervjuu za "Glas Srpske" predsjednik Nacionalnog savjeta Srbije za saradnju sa Haškim tribunalom Rasim Ljajić.
- Najvažnije u ovom trenutku je da Mladić bude lociran i što pre izručen Haškom tribunalu, jer je to interes Srbije. Kad se to završi, onda treba otvoriti celu priču, priču o odgovornosti, o propuštenim šansama i prilikama - kaže on.
* GLAS: Izjavili ste da ne vjerujete da postoje bitne informacije o Ratku Mladiću u depešama u aferi "Vikiliks", međutim, pojavila su se dokumenta iz kojih se vidi da je u julu 2006. godine američka vlada izdala Vladi Srbije 11 preporuka za hapšenje?
LjAJIĆ: To nisu bile preporuke. Sećam se tih sastanaka, to je bilo neko njihovo viđenje cele situacije. Hteli su da daju doprinos unapređenju saradnje u operativnim potragama za Mladićem. Ja sada zaista ne znam šta je sve u tim preporukama bilo, ali znam da su i kod mene dolazili i da smo imali redovne sastanke na kojima se razgovaralo o saradnji Srbije sa Haškim tribunalom. Nisam prisustvovao sastancima koji su imali u Vladi Srbije, vidim da se pozivaju na to, tako da o tome ne mogu da govorim.
* GLAS: U depešama je navedeno da ste Vi Amerikancima, kao tadašnji koordinator Akcionog plana, u povjerenju rekli da više ne treba očekivati bilo kakve javne aktivnosti o tom pitanju zbog predstojećeg referenduma i idućih izbora, ali da ste naglasili da će se aktivnosti na sprovođenju Akcionog plana nastaviti u pozadini.
LjAJIĆ: Apsolutno je tačno da sam to rekao. Rekao sam da je u periodu izborne kampanje teško očekivati da hapšenje Mladića bude primarno političko pitanje. Mi smo i tada imali akcije potrage i nijednog trenutka nije prestala aktivnost koja, svakako, nije u medijskom smislu bila vidljiva, niti je to bio onaj intenzitet aktivnosti kakav je bio pre izborne kampanje. U izbornoj kampanji zna se šta su političke teme i prioriteti, pre svega, političkih stranaka koje su praktično tada sačinjavale vladu. Ali aktivnost nije prestala, drugim rečima, intenzitet jeste bio manji, ali one nisu nijednog trenutka prestale ni u periodu kampanje. Tu nema ničeg senzacionalnog.
* GLAS: U tim depešama navodi se da tadašnji premijer Srbije Vojislav Koštunica nije uložio očekivani napor i da nijedna od tih preporuka nije u potpunosti realizovana zbog Koštuničinog otpora. Da li je Koštunica na neki način i na Vas uticao o tom pitanju?
LjAJIĆ: Apsolutno ne. Hajde da budemo realni, mi nemamo sve mehanizme, ni ja konkretno kao predsednik Nacionalnog saveta, niti je to moja nadležnost. Ali u Akcionom timu zna se da su svi mehanizmi tih operativnih potraga u službama bezbednosti. A na mene Koštunica zaista nije nijednog trenutka uticao, niti je mogao da utiče na bilo koji način. Tu smo mi imali potpunu slobodu.
* GLAS: Slažete li se sa izjavom Koštunice koja se prenosi u depeši da je Srbija učinila apsolutno sve da okonča saradnju sa Haškim tribunalom?
LjAJIĆ: Mislim da je do referenduma u Crnoj Gori zaista činjeno sve da se kvalitetno okonča saradnja sa Haškim tribunalom. U tom periodu, te 2006. godine, učinjen je najveći napredak, tada su 22 haška optuženika isporučena Haškom tribunalu. I najveći broj optuženih izručen je za vreme Koštuničine vlade. Može to nekome da izgleda kao politička instrumentalizacija, na ovaj ili onaj način, ali to su činjenice. Dakle, najveći napor bio je učinjen do crnogorskog referenduma. Posle toga aktivnosti su nastavljene, ali utisak je da nivo tih aktivnosti nije bio kao pre tog perioda.
* GLAS: Vjerujete li da će "Vikiliks" objaviti još važnih informacija o Mladiću?
LjAJIĆ: Ne vidim tu ništa senzacionalno i spektakularno. Ni u ovome što je do sada objavljeno ne vidim ništa novo, čak i za veći deo političke javnosti. Možda za širu javnost ima nekih zanimljivih detalja, ali za samu političku javnost ne vidim velike novine. Radi se, dakle, o ličnim utiscima, radi se o člancima koji su već objavljivani u medijima. Čak i o tih 11 tačaka o kojima govorite pisala je naša štampa. Dakle, nema tu nikakvih većih novina. Smatram da ih neće ni biti.
* GLAS: Izjavili ste i da je potraga za Mladićem često stizala blizu njega. Možete li biti konkretniji?
LjAJIĆ: Ne bih sada da govorim o tim pojedinačnim primerima. Najvažnije u ovom trenutku je da Mladić bude lociran i što pre izručen Haškom tribunalu, jer je to interes Srbije. Kad se to završi, onda treba otvoriti celu priču, priču o odgovornosti, o propuštenim šansama i prilikama. Ako sad govorimo o tome, kad ova stvar nije završena, odvešće nas u potpuno suprotnom pravcu i to za jedan deo javnosti može da znači traženje alibija zašto se ta priča ne završava. Prema tome, prioritet svih prioriteta jeste da se Mladić locira, uhapsi i izruči Tribunalu.
* GLAS: Ima li istine u tvrdnjama o nedozvoljenom prisustvu stranih firmi u Srbiji koje se bave lovom na ljudske glave?
LjAJIĆ: Sva naša saradnja sa stranim službama bazirana je na razmeni informacija i ta vrsta saradnje za nas je apsolutno dobrodošla i korisna. Sve što dobijemo, kao informaciju, dojavu, mi proveravamo, ali strane službe operativno taj posao ne rade. I kao što smo mi završili sav posao kad su u pitanju drugi optuženici koji su izručeni Tribunalu, tako će biti i u ovom slučaju. To će biti isključivo proizvod aktivnosti naših službi bezbednosti.
* GLAS: Kako ocjenjujete posjetu Srbiji i izvještaj glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca Savjetu bezbjednosti UN o
saradwi Srbije?
LjAJIĆ: Očekivano. Taj izveštaj sadrži faktografski pregled trenutne situacije, naravno, sa nekim primedbama i sugestijama koje su izrečene i prilikom posete. Takođe, naglašen je i pozitivni aspekt saradnje koji se odnosi na dokumentaciju, pristup arhivama i svedocima, što takođe nije beznačajno. Ali mi smo svesni da će glavni posao da bude završen tek kad se preostala dva haška optuženika nađu u Hagu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.