Rajko Kuzmanović: Nećemo podleći pritiscima i prijetnjama

Svaki pritisak na legitimne i demokratski izabrane predstavnike vlasti Srpske je neprimjeren i mi ga odlučno odbacujemo. Od ovih stavova i principa neće i ne smije biti odstupanja. Mi nećemo podleći nikakvoj vrsti pritisaka i prijetnji.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović.

On je istakao da RS ne proizvodi krizu i da je razrješenje sadašnje krize moguće jedino putem dijaloga i u duhu sporazuma i kompromisa.  

- Cilj Zaključaka Narodne skupštine je da se ukaže na nepravilnosti i gruba kršenja Ustava BiH, kada su vršeni prenosi nadležnosti na zajedničke institucije protivno predviđenoj ustavnoj proceduri, kao i na prenesene nadležnosti koje nisu dale pozitivne efekte. Izražena je naša spremnost da branimo Ustav BiH i položaj Srpske iznošenjem zahtjeva da se prenos nadležnosti mora sprovoditi po utvrđenom postupku, istakao je Kuzmanović.  

* GLAS: Na konsultacijama sa predsjednicima političkih partija jednoglasno ste utvrdili da Zaključci u vezi sa prenosom nadležnosti sa Republike Srpske na BiH nisu antiustavni i antidejtonski. Šta ćete preduzeti ukoliko visoki predstavnik Valentin Incko bude insistirao da se ponište?

KUZMANOVIĆ: Narodna skupština Republike Srpske nije imala za cilj da dovede u pitanje ustavni poredak BiH, niti odredbu Aneksa deset Dejtonskog mirovnog sporazuma da je "visoki predstavnik konačni autoritet za tumačenje Sporazuma". Naprotiv, smatramo da je Skupština Zaključcima s pravom upozorila da se već duže vrijeme krši Ustav prenošenjem nadležnosti sa entiteta na institucije BiH, bez saglasnosti entiteta i da ta praksa mora prestati.

Neočekivano i bezrazložno su Zaključci označeni kao "opasnost" za ustavni poredak BiH i izazvali "zabrinutost visokog predstavnika i dijela međunarodne zajednice".

Uvjereni smo da nije potrebno poništavanje Zaključaka od strane Narodne skupštine, niti jednostranim aktom visokog predstavnika. Zaključke je, u skladu sa važećom procedurom, usvojilo legitimno i demokratski konstituisano narodno predstavništvo i svaki oblik spoljnog uticaja na jedan takav organ ne samo da je neprihvatljiv, već bi djelovao ponižavajuće i predstavljao bi sumrak parlamentarne demokratije uopšte.

* GLAS: Šta je razlog Inckovog zahtjeva?

KUZMANOVIĆ: Visoki predstavnik ima pravo na svoj stav u skladu sa mandatom koji mu je povjeren Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ali, na takav stav imaju pravo  i demokratske institucije, posebno zakonodavna vlast, čiji mandat direktno proističe iz volje naroda.  

Želio bih da vjerujem da nema nekih ozbiljnih, nevidljivih i skrivenih namjera. Ipak, može se uočiti da u pozadini zahtjeva stoji snažna birokratska struktura kancelarije OHR-a, koju je naslijedio sadašnji visoki predstavnik, koja pokazuje apsolutno negativan naboj prema Republici Srpskoj, kao i brojni lobisti za unitarnu BiH. Svi oni nastoje da RS proglase za destruktivan i destabilizirajući faktor.

Vidljiva je stalno prisutna želja za proizvođenjem kriza. Očigledno je da se takvim postupcima ugrožavaju mogućnosti postizanja dogovora i kompromisa među domaćim političkim faktorima, što je osnova na kojoj je jedino moguće graditi trajne i održive odnose. Oni uporno nastoje da očuvaju BiH u statusu međunarodnog protektorata, što je krajnje nedemokratski i neprimjereno jednoj evropskoj državi.

* GLAS: Da li je riječ o pritisku na vlasti Republike Srpske pred ustavne promjene u BiH?

KUZMANOVIĆ: Svaki pritisak na legitimne i demokratski izabrane predstavnike vlasti Republike Srpske je u današnje vrijeme neprimjeren i mi ga odlučno odbacujemo. Nije nelogično razmišljanje da se ovi pritisci na vlasti Republike Srpske povezuju sa eventualnim budućim ustavnim promjenama. Međutim, našu poziciju, ukoliko dođe do promjena Ustava, sasvim smo jasno definisali i utvrdili u Deklaraciji o eventualnim ustavnim promjenama u BiH i zaštiti interesa Republike Srpske u tim promjenama. Od ovih stavova i principa neće i ne smije biti odstupanja. Mi nećemo podleći nikakvoj vrsti pritisaka i prijetnji.

Sasvim je jasno da pojedini krugovi koriste ispunjavanje uslova za napredovanje prema članstvu u Evropskoj uniji za ostvarivanje svojih političkih ciljeva u kontekstu ustavnih promjena. Tako nastoje da raznim pritiscima stvore ambijent za ukidanje osnovnih ustavnih postulata na kojima počiva BiH kao državna zajednica triju naroda i dvaju entiteta - ukidanje entitetskog glasanja, mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa i uspostavljanje potpune centralizacije i unitarizacije Bosne i Hercegovine. Republika Srpska sasvim jasno i nedvosmisleno u potpunosti odbacuje ovakve tendencije.

* GLAS: Kako komentarišete optužbe da RS opstruiše evropski put zemlje?

KUZMANOVIĆ: Napadi na Srpsku su kontinuirani od zaključivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas. Njihovo intenziviranje u posljednje vrijeme je ponavljanje starih i uvriježenih stereotipa o RS, kao antidejtonskoj i antievropskoj tvorevini, koja otežava napredak BiH u procesu evroatlantskih integracija. Ovakva kriva slika je plod djelovanja raznih lobističkih i drugih grupacija.

Republika Srpska čini sve da ovaj loš imidž koji centralističke i unitarističke antidejtonske snage kreiraju popravi i da našim sagovornicima predstavimo realno stanje stvari. Svojim ličnim angažmanom, sastajući se sa predstavnicima stranih zemalja i međunarodnih organizacija, trudim se da Republiku Srpsku predstavim u pravom svjetlu. Uvijek ističem krupne kompromise i ustupke koje smo učinili dosad radi našeg napretka na putu prema EU. Mnogo je takvih primjera konstruktivnog pristupa Republike Srpske - reforma oružanih snaga, reforma sistema indirektnog oporezivanja, policijska reforma, koja je omogućila potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, itd. Trenutno, činimo mnogo da bi zakoni potrebni za liberalizaciju viznog režima bili usvojeni.  Ali, nažalost, jake antidejtonske i centralističke snage, još uvijek djeluju u BiH. Njihov cilj je da opstruišu sve dogovore i kompromise uz okrivljivanje RS za zastoje u pojedinim reformama, pri čemu isti ovi akteri svjesno opstruišu postizanje održivih rješenja.

* GLAS: Da li je, po Vama, visoki predstavnik zadovoljio ulogu koju ima u BiH u skladu sa Dejtonom?

KUZMANOVIĆ: U mnogim slučajevima njegovo djelovanje je bilo produktivno u BiH i dovodilo je do odgovarajućih potrebnih rješenja. Međutim, mnogo je i nepromišljenih i loših postupaka koje uglavnom generiše birokratski establišment u strukturama OHR-a, koje su djelovale pogubno na domaće političke snage i njihove međusobne razgovore i dogovore.

Naročito je za osudu pogrešno tumačenje bonskih ovlašćenja koja, u stvari, jedino dozvoljavaju donošenje odluka, kao podzakonskih akata, a ne nikako nametanje zakona. To je klasičan primjer kršenja međunarodnog prava i osnovnih vrijednosti demokratije i prava i sloboda čovjeka.  Upravo zbog toga i imamo klimu u kojoj pojedini političari svjesno izbjegavaju svaki dogovor i kompromis, u nadi da će visoki predstavnik nametati ona rješenja koja se podudaraju sa njihovim političkim ciljevima.

* GLAS: Smatrate li da Incko samo prijeti bonskim ovlašćenjima ili će ih zaista iskoristiti protiv RS?

KUZMANOVIĆ: Mi ne proizvodimo krizu. Naprotiv, razrješenje sadašnje krize moguće je jedino putem dijaloga i u duhu sporazuma i kompromisa. Odnosi između OHR-a i Republike Srpske, pa i trenutna kriza, treba da se temelje i rješavaju na kompromisima. Time će se omogućiti napredak BiH na putu evroatlantskih integracija.

Želim istaći da gospodina Valentina Incka doživljavam kao mudrog, časnog i poštenog čovjeka i vrsnog diplomatu. Ali, očigledno da nijedan visoki predstavnik nije samo prijetio, pa ni sadašnji visoki predstavnik ne prijeti verbalno, što je i pokazao ovih dana koristeći se bonskim ovlašćenjima u dva slučaja. 

Međutim, svakome je jasno da je upotreba bonskih ovlašćenja u BiH prevaziđen mehanizam i većina faktora u međunarodnoj zajednici priznaje potrebu zatvaranja OHR-a i njegovu tranziciju u Kancelariju specijalnog predstavnika Evropske unije. Upotreba bonskih ovlašćenja je u današnjim prilikama pogrešan potez.

Eventualnu primjenu tzv. bonskih ovlašćenja smatramo nepotrebnim u vrijeme kada smo pred odlaskom visokog predstavnika i kada se svi zaklinjemo u kapacitet domaćih institucija za samostalno djelovanje i put ka Evropskoj uniji.

* GLAS: Incko je Zaključke NSRS ocijenio kao "negativnu retoriku i negiranje države BiH". Slažete li se sa tim tvrdnjama?

KUZMANOVIĆ: Već sam decidirano naglasio da je to netačno i neutemeljeno paušalno ocjenjivanje stavova jednog demokratski izabranog i legitimnog predstavničkog tijela. Za mene je i kao pravnika sasvim problematična ova krajnje isforsirana tvrdnja o navodnoj neustavnosti Zaključaka Narodne skupštine RS.

Naprotiv, cilj Zaključaka NSRS jeste da se ukaže na nepravilnosti i gruba kršenja Ustava BiH, kada su vršeni prenosi nadležnosti na zajedničke institucije protivno predviđenoj ustavnoj proceduri, kao i na prenesene nadležnosti koje nisu dale pozitivne efekte. Izražena je naša spremnost da branimo Ustav BiH i položaj Republike Srpske iznošenjem zahtjeva da se prenos nadležnosti mora sprovoditi po utvrđenom postupku.

Smjene korak nazad

* GLAS: Slažete li se sa tvrdnjama da se Inckovim postupkom  vraća način rada Pedija Ešdauna?

KUZMANOVIĆ: Ovakav scenario uveliko podsjeća na vrijeme vladavine Pedija Ešdauna, koji je narušio demokratske principe. Zbog toga izražavam razočarenje činjenicom da je aktuelni visoki predstavnik juče posegao za korišćenjem bonskih ovlašćenja, smjenjujući dva funkcionera iz reda bezbjednosti. U ovom momentu to predstavlja veliki korak nazad.

Ovdje, inače, postoji dvostruka praksa i primjena dvostrukih aršina, jer se nekoliko posljednjih nosilaca funkcije visokog predstavnika, s jedne strane, deklarativno zalažu za tranziciju OHR-a i neprimjenjivanje bonskih ovlašćenja, dok, s druge strane, prijete primjenom i primjenjuju bonska ovlašćenja.

Ipak, nadam se da situacija oko zaključaka Skupštine neće eskalirati u tom smjeru, jer još uvijek vjerujem u odlučnost visokog predstavnika da kroz razgovor i kompromis rješava nesporazume.

Poziv

Razgovor visokog predstavnika sa predsjednikom Vlade Republike Srpske Miloradom Dodikom je nagovještaj da je visoki predstavnik spreman za razgovor i traženje racionalnog rješenja. Ali, izbjegavanje susreta sa predsjednikom Narodne skupštine i poslanicima ne daje puno optimizma, pa je moguće očekivati i druga rješenja. Ipak, još nije kasno za razgovor i očekujem dalje kontakte. Bio bi to adekvatan odgovor na naš poziv, ali i mudar diplomatski gest visokog predstavnika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.