Rafi Gregorijan: Novi visoki predstavnik biće imenovan do 1. marta

Vršilac dužnosti visokog predstavnika u BiH Rafi Gregorijan izjavio je u intervjuu za "Glas Srpske" da bi novi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH i specijalni predstavnik EU trebao biti imenovan do 1. marta.

- Cilj je ponovo imati visokog predstavnika koji će imati dvojnu funkciju kao specijalni predstavnik EU, što odražava kontinuiranu namjeru da se obavi tranzicija OHR-a u Kancelariju specijalnog predstavnika EU, kada svi ciljevi i uslovi koje je postavio Upravni odbor Savjeta za primjenu mira - PIC-a budu ispunjeni - rekao je Gregorijan.

On kaže da je politička situacija u BiH i dalje teška, ali da je dogovor političara u Prudu pokazao da može biti postignut kompromis o suštinskim pitanjima.

Upozorio je  da su "bonska ovlašćenja" još na raspolaganju visokom predstavniku i da ne bi bilo mudro da bilo ko pokuša izaći iz okvira Dejtonskog sporazuma.

* GLAS: Savjet ministara BiH predložio je amandman na Ustav BiH radi rješavanja pravnog statusa Brčkog. Da li je OHR zadovoljan tim dogovorom?

GREGORIJAN: Nacrt amandmana je u skladu sa odlukama Arbitražnog tribunala i Ustavom, te daje distriktu efektivan pristup Ustavnom sudu BiH. Kao supervizor za Brčko, vrlo sam zadovoljan ovim tekstom i uvjeren sam da će, ukoliko ovaj nacrt amandmana bude usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH, budućnost Brčkog u pogledu države i entiteta biti zagarantovana.

* GLAS: Kako ocjenjujete aktuelnu političku situaciju u BiH, nakon što je Miroslav Lajčak preuzeo funkciju ministra inostranih poslova Slovačke?

GREGORIJAN: Odmah nakon što je gospodin Lajčak objavio ovu vijest, ambasadori Upravnog odbora PIC-a su se složili da ne treba da bude nikakvog prekida u kontinuitetu rada OHR-a i da će Lajčak ostati visoki predstavnik do imenovanja nasljednika. Dakle, to nema ništa više uticaja na političku situaciju nego kao kada je visoki predstavnik na putu.

Što se tiče političke situacije ona i dalje ostaje ozbiljna i teška, ali od sastanka u Prudu, održanog 8. novembra prošle godine, vidjeli smo da kod nekih političkih lidera postoji spremnost da razgovaraju i postignu sporazum. Posebno se nadamo da će sporazum o Brčkom doživjeti uspjeh i biti usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH, što bi bio ogroman politički korak. Ukratko rečeno, postoji tračak nade da će se situacija poboljšati.

* GLAS: Dok je Miroslav Lajčak izvan BiH Vi ćete obavljati funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika. Šta to podrazumijeva?

GREGORIJAN: Ovo nije prvi put da sam vršilac dužnosti visokog predstavnika. U suštini, to znači da sam odgovoran za vođenje svakodnevnih poslova OHR-a. Jednostavno rečeno, nema vakuuma ili stvarne promjene, visoki predstavnik ostaje i dalje sa svojim punim ovlašćenjima i autoritetom, uključujući i tzv. bonska ovlašćenja. Visoki predstavnik je potvrdio da je spreman da upotrijebi svoja ovlašćenja ako to bude potrebno, tako da ukoliko bilo ko misli da je ovo prilika da se izađe izvan okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma ili da se u pitanje dovede suverenitet države, visoki predstavnik će djelovati.

* GLAS: Koliko takva situacija može da traje?

GREGORIJAN: Kako je prihvatio UO PIC-a, cilj je ponovo imati visokog predstavnika koji će imati dvojnu funkciju kao specijalni predstavnik EU, što odražava kontinuiranu namjeru da se obavi tranzicija OHR-a u Kancelariju specijalnog predstavnika EU, kada svi ciljevi i uslovi koje je postavio PIC budu ispunjeni. Sada su u toku konsultacije među zemljama članicama EU da se dođe do jednog imena. Istovremeno, u toku su konsultacije i sa zemljama članicama PIC-a koje nisu članice EU kako bi se osiguralo da bilo koji kandidat koji bude predložen bude takođe prihvatljiv i kao visoki predstavnik. Cilj je imati novog visokog predstavnika i specijalnog predstavnika EU na funkciji 1. marta ove godine. To je ambiciozan vremenski rok – ali trebao bi biti ostvaren.  

* GLAS: Lideri najjačih političkih stranaka u BiH najavili su nastavak pregovora o ispunjenju ključnih zahtjeva PIC-a i ustavnim promjenama za kraj mjeseca u Mostaru. Jeste li optimista kada su ti pregovori u toku?

GREGORIJAN: Proces koji je započeo u Prudu, gdje su se politički lideri sastali kako bi pronašli rješenje, je pozitivan. Bez obzira na vjerovatno različite motive svakog od njih, rezultati su ono što je važno. Vidjećemo u kojim pitanjima mogu ostvariti dalji napredak na sastanku koji će biti održan u Mostaru. Što se tiče ustavne reforme, to je pitanje u kojem OHR nije direktno angažovan. To pitanje je relevantnije za EU. Međutim, svima je jasno da će BiH morati poboljšati Ustav kako bi ubrzala aktivnosti u cilju pridruživanja NATO-u i EU.

* GLAS: Kako će reagovati međunarodna zajednica ako lideri u Mostaru dogovore formiranje trećeg, hrvatskog entiteta ili obnavljanje aprilskog paketa ustavnih promjena?

GREGORIJAN: Kao što je PIC jasno stavio do znanja, u BiH ne može biti jednostranih promjena, bilo da se radi o ranije usvojenim reformama ili Ustavu, koji predstavlja Aneks 4 Dejtonskog sporazuma. Ustavne promjene mogu biti usvojene samo u skladu sa metodama definisanim u samom Ustavu, a za to je potreban široki konsenzus u vidu dvotrećinske većine u Predstavničkom domu. Zato, ne očekujem neke grandiozne deklaracije sa mostarskog sastanka. Svaka priča o bilo kakvim unutrašnjim promjenama granica samo odvraća ljude od suštinskih pitanja, kao što je rješavanje pitanja nadležnosti i funkcionalnosti države kako bi ušla u NATO i EU.  

* GLAS: Da li je pozicija Srpske sigurna u eventualnom nastavku procesa izmjene Ustava BiH?

GREGORIJAN: Ustav i uloga Republike Srpske u njemu mogu biti promijenjeni samo procedurom koja je predviđena Ustavom. Niko ne može mijenjati ustav bez pristanka drugih konstitutivnih naroda. PIC i međunarodna zajednica su u više navrata jasno istaknuli da jednostrani potezi nisu mogući i da neće biti tolerisani. Političari u BiH moraju pronaći rješenje koje je prihvatljivo za sve konstitutivne narode u državi.

* GLAS: Česte su optužbe da se pravosudni sistem BiH nalazi pod direktnom kontrolom nekih predstavnika međunarodne zajednice i da služe za političke pritiske za "neposlušne političare". Šta Vi mislite o toj tezi?

GREGORIJAN: Ljudi koji iznose takve tvrdnje to čine zato što vjeruju da su i oni sami na meti pravosudnog sistema. Takve optužbe se veoma često koriste kao izgovor i kako bi se skrenula pažnja sa gorućih problema. To je stari politički trik. Ako se ne možete nositi sa vlastitim problemima izmislite spoljnjeg neprijatelja. Činjenica je da su međunarodne sudije i tužioci – čije plate se ne isplaćuju iz budžeta BiH – jedini koji se mogu baviti izuzetno osjetljivim predmetima, bilo da se radi o ratnim zločinima ili organizovanom kriminalu. Razlog tome je činjenica da su domaće sudije i tužioci izloženi ekstremnim pritiscima na koje su ljudi koji dolaze iz inostranstva u velikoj mjeri imuni. Kada oni budu u stanju da se nose sa nekim od veoma osjetljivih predmeta te pomognu da se izgradi povjerenje građana u pravosudni sistem, tek tada međunarodni angažman može biti okončan.

* GLAS: Ima li BiH u ovoj godini kapaciteta da ispuni uslove za zatvaranje OHR-a, aplicira za kandidatski status za EU?

GREOGRIJAN: To su odlična pitanja za vaše političke lidere. Što se tiče zatvaranja OHR-a, ciljevi i uslovi koje je PIC utvrdio u februaru prošle godine su jasni, i Savjet neće razmatrati tranziciju OHR-a dok oni ne budu ispunjeni. Međunarodna zajednica ne želi da OHR nastavi sa radom duže nego što to bude apsolutno neophodno, ali on neće biti ni zatvoren prije nego što partneri u BiH ispune svoje obaveze.

Što se tiče kandidature za članstvo u EU, zar ne mislite da je čudno da niko ne govori o tome šta su politički lideri u BiH uradili kako bi uvjerili EU da su spremni? Nisam predstavnik EU, ali znam da za članstvo u EU nije dovoljna priča, već je potrebno konkretno djelovanje. Ako politički lideri počnu raditi i ostvarivati konkretne rezultate, mnogo toga se može promijeniti.

Rušenje dogovora

* GLAS: Neki političari tvrde da unutar međunarodne zajednice postoje strukture koje ohrabruju neke lidere da sruše svaki pokušaj dogovora i naruše stabilnost u zemlji?

GREGORIJAN: S kojim ciljem? To zvuči samo kao još jedna teorija zavjere. Da li zaista mislite da bi međunarodna zajednica uložila toliko truda u BiH, kako u finansijskom tako i u kadrovskom smislu, s ciljem da zemlju drži u stanju razorenosti? Da li mislite da međunarodna zajednica nema drugih problema u svijetu kojima treba da se posveti? Političari u BiH znaju veoma dobro šta trebaju učiniti kako bi ova zemlja normalno funkcionisala, i što prije počnu to bolje. Prioriteti su veoma jasni i međunarodna zajednica je ovdje kako bi pomogla, ali ne možemo raditi posao vaših političara umjesto njih.

Brčko

* GLAS: Kako vidite poziciju Brčko distrikta u budućnosti?

GREGORIJAN: Status i ovlašćenja distrikta kao kondominijuma, sa njegovim vlastitim institucijama lokalne samouprave, ostaće neizmijenjeni. Nakon što Arbitražni tribunal prestane sa radom i bude okončana supervizija, ukoliko distrikt bude imao spor sa jednim ili više entiteta ili državom, onda će distrikt imati direktan pristup Ustavnom sudu BiH, koji će morati donijeti odluke na osnovu odluka Tribunala i Ustava.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.