Radojičić: “Birač” doveden do zida, Vlada morala da reaguje

Sarajevo - Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić smatra da se u prvih mjesec i po dana funkcionisanja nove Vlade Srpske može govoriti o pomacima unaprijed, prenose agencije.

Radojičić je kao neke od pozitivnih primjera naveo da je izmiren prošlogodišnji dug poljoprivredi od 28 miliona KM, a da je u zdravstvu jedna od prvih mjera bila smanjenje cijena oko 400 lijekova.

Govoreći o situaciji u Fabrici glinice “Birač”, Radojičić je istakao da je ta fabrika dovedena do zida i da dalje ne bi mogla da funkcioniše zbog čega je morala da reaguje Vlada Srpske.

- Cilj i smisao akcije Vlade Republike Srpske jeste da se firma održi iznad vode, da funkcioniše - rekao je Radojčić sinoć televiziji TV1.

Prema njegovim riječima, problem Fabrike glinice “Birač” je isisavanje kapitala.

Komentarišući kritike opozicije Vladi Srpske u vezi sa tom frabrikom, on je naglasio da je “Birač” privatizovan u vrijeme kada je na vlasti bila sadašnja opozicija.

- Incijalni problemi funkcionisanja tog preduzeća kao privatizovanog potiču iz vremena kada je navikavano na donacije, na privilegovan položaj i slično. To se deset godina kalemilo i samo je bilo pitanje kada će to da se presiječe - istakao je Radojičić.

Govoreći o planovima Srpske ukoliko izostane tranša MMF-a, on je rekao da Republika Srpska ima nekoliko rezervnih varijanti.

Radojičić, koji je potpredsjednik SNSD-a, smatra da je politička situaciju u Srpskoj u proteklih sedam godina veoma stabilna zahvljajući SNSD-u.

Kad je riječ o opoziciji, Radojičić smatra da je njen nedostatak što se nije profilisala sa nečim konkretnim što nudi.

- Oni imaju ogroman teret iz perioda kad su bili na vlasti - rekao je Radojičić.

Prema njegovom mišljenju, rast opozicije na lokalnim izborima prošle godine više je vezan za nezadovoljstvo ekonomskom krizom i rezultatima postojeće vlasti nego sposobnošću opozicije.

- Na izborima samo SNSD sam sebi može doći glave sa svojim eventualnim greškama - rekao je Radojičić odgovarajući na pitanje da li se SNSD boji opozicije.

On je istakao da predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i on intenzivno sarađuju svih ovih sedam godina.

- U suštini kao tim funkcionišemo izuzetno dobro, pogotovo u raznim kriznim situacijama - naveo je Radojičić dodajući da to važi i za vrh stranke iz kojeg niko nije otišao.

Pitanje je da li postoji iskrenost SDP-a

Radojičić smatra da još ostaje pitanje da li postoji stvarna iskrenost SDP-a za provođenje sporazuma sa SNSD-om.

- Ne bi me iznenadilo da je i ovo bila igra u kojoj ne postoji spremnost i namjere da bude proveden sporazum. Koga Zlatko Lagumdžija nije iznevjerio i prevario prethodnih nekoliko godina formiranjem svih mogućih koalicija, alijansi vlada na svim nivoima - rekao je Radojičić.

On je istakao da je i danas pitanje da li je dogovor SDP-a i SNSD-a, koji je načelno dobar, bio samo način za preživljavanje Lagumdžije koji je tada bio jako oslabljen i gotovo pred izbacivanjem iz Savjeta ministara BiH i spreman da pristane na sve.

Sud BiH mala kopija Haškog tribunala

Radojičić smatra da je Sud BiH mala kopija Haškog suda, a da je domaće pravosuđe od tog tribunala preuzelo praksu pristrasnosti. Radojičić je istakao da je Haški tribunal u Srpskoj viđen kao pristrasan i neko ko kreira određeni istorijski pogled na protekli rat, “koji mi u Republici Srpskoj vidimo kao građanski rat”.

Prema njegovim riječima, Srpska na rad Suda BiH ima brojne primjedbe, a kao primjer naveo je tempo njegovog rada.

- Po jednom sudiji imamo jednu presudu godišnje i tim tempom treba hiljadu godina da se završe procesi u BiH. To znači da će biti izvršena selekcija predmeta, da veliki broj predmeta nikada neće biti procesuiran - rekao je Radojičić i upitao ko će da uradi tu selekciju.

Radojičić je ukazao i na problem retroaktivne primjene zakona, te da 17 godina poslije okončanja rata još nema registra predmeta.

Komentarišući izbacivanje Munire Subašić iz UN, on je rekao da je ono što je Subašićeva učinila uvredljivo za Srpsku.

- Nazivati Republiku Srspku genocidnom je nešto na čemu u BiH ne možete postići dogovor - istakao je Radojičić.

Konstantno konceptualno neslaganje

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske izjavio je da u BiH postoji konstanta konceptualnog neslaganja i da se samo akteri mijenjaju, a da bi principijelni konsenzus mogao biti postignut visoko decentralizovanim sistemom.

Radojičić je istakao da unutar BiH postoji suštinsko neslaganje o krupnim pitanjima, prije svega između Sarajeva i Banjaluke i različita viđenja i sadašnjeg stanja, a i budućnosti.

- Stalno je prisutan konceptualni upitnik između onih koji su više za centralizovanu i onih koji su za decentralizovanu BiH. Na svakom pojedinačnom pitanju imate konceptualno neslaganje decentralizovani ili centralizovani sistem i zato na svakom pojedinačnom slučaju gubimo godine - rekao je Radojičić.

On je naglasio da nije uspio koncept međunarodne zajednice, nametnut reformama i pritiskom, da je funkcionalno ono što je više centralizovano.

Radojičić je naglasio da, kada je riječ o evropskoj agendi postoji metodološki problem, jer se ne zna ko šta radi.

Govoreći o provođenju odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu “Sejdić-Finci”, on je istakao da se došlo u apsurdnu situaciju u odnosu na ono što je osnov same presude i da je to pitanje doživjelo devijaciju u odnosnu na osnovni zahtjev.

- Sada je u fokusu rješavanje hrvatskog pitanja. Hrvatske stranke na ovom pitanju pokušavaju da riješe dio ustavne pozicije Hrvata u BiH, odnosno da im se bar ne ponovi Željko Komšić - smatra Radojičić i dodaje da Srpska u ovoj priči do sada nema razloga da bude nezadovoljna.

On je naveo da međunarodna zajednica više nije puno angažovana, da nema puno volje i strpljenja, a da je BiH daleko od fokusa.

- Oni neće rješavati to pitanje. U krivu su oni koji očekuju da će neko sa strane dati rješenje - tvrdi Radojičić.

Komentarišući prijetnje da EU neće priznati rezultate predstojećih opštih izbora u BiH ako ne bude provedena odluka u predmetu “Sejdić-Finci”, Radojičić je istakao da nikad od evropskih zvaničniika nije čuo da su direktno rekli da neće priznati naredne izbore ukoliko ne bude postignut dogovor o tom pitanju.

- Ono što se može desiti jeste pitanje članstva BiH u Savjetu Evrope. Ne vjerujem da bi EU išla tako daleko da ne prizna izbore u BiH - rekao je Radojičić.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske smatra da nije sve idealno kada je riječ o međunarodnim fondovima i IPA projektima.

- Kada se pogledaju neki od tih projekata mnogo toga se zavrti i vrati stranim konsultantima. Taj novac ne uđe u BiH u nešto što se realno vidi. Mnogi IPA projekti su slabo opipljivi. Ti projekti i ta sredstva veoma su sporovozni - istakao je Radojičić.

Prema njegovim riječima, konkretan rezultat koji su osjetili građani BiH jeste vizna liberalizacija.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.