Radijacijska i nuklearna bezbjednost u BiH na niskom nivou: Problema ima i mimo Trgovske gore

SARAJEVO - Bitka koju BiH vodi sa susjednom Hrvatskom zbog namjere te zemlje da u blizini granice pravi odlagalište za opasni radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane “Krško” samo je jedna u nizu, jer i na sopstvenoj teritoriji vrebaju brojni izazovi sa kojima godinama ne uspijeva da se izbori na pravi način, te zaštiti stanovništvo i okolinu.

Presjek toga šta su domaće institucije uradile s ciljem osiguravanja radijacijske i nuklearne bezbjednosti u BiH, a u kojim dijelovima su podbacile, dat je najnovijoj analizi Kancelarije za reviziju institucija BiH.

Opšta ocjena je da mnoge aktivnosti nisu ni započete, a one koje su postavljene kao dio institucionalnih akata u dobrom dijelu nisu realizovane. Krovna institucija na ovom polju je Regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost BiH, a jedan od stavova revizora je da u BiH, ni nakon dugo godina, još nije uspostavljen centralizovani pristup upravljanju radioaktivnim otpadom, te da je cijeli proces neefikasan.

- Zbog nepostojanja rješenja za centralizovani pristup skladištenju tog otpada u BiH, skladištenje se vrši na 19 različitih lokacija smještenih na cijeloj teritoriji BiH, što može predstavljati bezbjednosni izazov i izazov po zdravlje ljudi i zaštitu okoline. Strategija, koja definiše ključne aktivnosti u vezi sa odlaganjem radioaktivnog otpada, nema određen period na koji se odnosi, niti akcioni plan sa rokovima kako bi se mogla pratiti dinamika realizacije ciljeva.

Komisija za pripremu prijedloga lokacije centralnog skladišta radioaktivnog otpada u BiH, čije formiranje je bilo neefikasno, trebalo je da uputi prijedloge potencijalnih lokacija Savjetu ministara putem Agencije, ali to se nije dogodilo ni nakon sedam godina od donošenja Strategije - istaknuto je, između ostalog, u reviziji učinka koju je objavila Kancelarija za reviziju institucija BiH.

Velikih problema, prema navodima, imaju i u Inspektoratu same Agencije. To se, prije svega, odnosi na činjenicu da punih 12 godina nemaju glavnog inspektora, da je sve manje kontrola i da je oprema kojom raspolažu poprilično zastarjela.

U dijelu koji se odnosi na namjere Hrvatske da na Trgovskoj gori skladišti ili odlaže radioaktivni otpad je naglašeno da se preduzimalo dosta aktivnosti, ali da još nema konkretne strategije jer su neki potezi bili veoma spori, a izostajao je i jedinstven stav svih. Navedeno je i da nadležni smatraju da izgradnja takvog postrojenja na granici sa BiH stvara rizik od incidenata i akcidenata, koji bi mogli nastati usljed zemljotresa, pomicanja tla, poplava, požara, ali i da određene studije ukazuju na to da taj prostor ne zadovoljava neke od osnovnih međunarodnih standarda za gradnju takvog postrojenja.

Neadekvatno rukovanje radioaktivnim izvorima predstavlja rizik za bezbjednost i zdravlje lokalnog stanovništva, kao i nezanemarljivu prijetnju bezbjednosti u BiH i državama članicama EU ako neki od ovih izvora, koji se ne koriste, dođu u pogrešne ruke, s obzirom na to da se, kako je upozoreno, mogu koristiti za terorističke aktivnosti, odnosno “scenario prljave bombe”.

U BiH se jonizujuće zračenje koristi u mnogo manjem obimu nego u državama koje imaju nuklearne elektrane i istraživačke reaktore. Najviše je izraženo u medicini, nešto manje u industriji.

Licence

U izvještaju je dat osvrt i na probleme koje su inspektori uvidjeli na terenu. Kao dominantna vrsta nedostatka, a čije rješenje o uklanjanju nalažu inspektori onima na čija vrata pokucaju, odnosi se na nepostojanje ili isticanje licence, odnosno registracije za posjedovanje i korišćenje izvora jonizujućeg zračenja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.