Rade Rakulj: U RS najveća provizija za penzije

Svetlana Dušanić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Rade Rakulj: U RS najveća provizija za penzije

Za distribuciju penzija Pošte Srpske mjesečno uzimaju 500.000 maraka, odnosno šest miliona na godišnjem nivou. Susjedne zemlje uzimaju manji procenat od penzija, koji je isti kao i za budžetske korisnike.

Ovo je u intervjuu za “Glas Srpske” rekao predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske Rade Rakulj.

* GLAS: Isplata penzija je podijelila nadležne institucije, odnosno Fond PIO iPošte Srpske”. Izjavili ste daPošte Srpskeprovizijom pljačkaju penzionere?

RAKULj:Pošte Srpske” uzimaju onoliko novca koliko im se hoće, jer su preduzeće. Ali oni koji su ugovarali taj posao trebali su voditi računa o interesima penzionera i zato je došlo do nefer odnosa. Budžetskim korisnicima “Pošte” uzimaju 0,7 odsto provizije, a penzionerima 1,4 odsto i to je loša poslovna politika. Razumijemo da je ovo tržište, ali ne smije neko biti povlašćen, a neko drugi zakinut. Na tom tržištu su se nekorektno ponijeli “Pošte Srpske”, Fond PIO i nadležno ministarstvo. Susjedne zemlje uzimaju manji procenat od penzija, koji je isti kao i za budžetske korisnike.

* GLAS: Koliko se penzionera odlučilo za isplatu penzija putem banaka, a koliko putem pošte?

RAKULj: U RS imamo 205.000 penzionera, a putem pošta u Srbiji, Hrvatskoj i Federaciji BiH šaljemo nešto više od 30.000 penzija i tamo je manji procenat za usluge nego kod nas. Ostali broj penzionera podjednako koristi usluge pošta i banaka. Na mjesečnom nivou dajemo za slanje penzija oko 500.000 maraka, odnosno šest miliona na godišnjem nivou.  Pošte treba zadržati kao saradnika, samo ako budu poštene prema nama.

* GLAS: Da li je riješeno pitanje obračuna penzija s obzirom na to da je bilo grešaka u obračunima po različitim osnovicama?

RAKULj: To nije riješeno i ne može biti riješeno, jer to nisu ni bile greške. Greške su bile u informacijama koje su davale vlasti, jer su govorili da će borci prve kategorije dobijati 30 odsto veću penziju, a to nije tačno, jer je penzija limitirana zakonom, a Fond PIO u svoj toj zbrci nije griješio.

* GLAS: Rast cijena, nažalost, ne prati rast penzija. Duže vrijeme tražite smanjenje stope PDV-a iako to nije garancija da će trgovci spustiti cijene. Na koji način se može zaustaviti talas poskupljenja?

RAKULj: Naše tržište nije dovoljno kontrolisano i vlast je ispustila konce iz ruku. Recimo, hljeb se ne uvozi, a cijena opet nekontrolisano i stihijski raste. Cijena pšenice je pala na svjetskom tržištu, a kod nas nema smanjenja cijene hljeba. Isto je i sa gorivom, čim poskupi u svijetu, kod nas cijene rastu, a kada pojeftini pitanje je da li će kod nas cijene pasti.

Prema tome, penzionerima je sa primanjima koje imaju teško živjeti u ovakvim uslovima. Ipak, nije na nama da držimo predavanja ministrima, ali mislim da se ipak više može povesti računa kada je u pitanju “divljanje” cijena i kontrola tržišta, ako žele da  zaštite građane.

Dobrovoljni fondovi

* GLAS:Kakav je vaš stav o uvođenju dobrovoljnih penzionih fondova?

RAKULj: Imamo negativan stav prema radu radne grupe za osnivanje dobrovoljnih fondova, jer tamo nema penzionera, kao da se reforma penzionog sistema ne odnosi na sadašnje penzionere. Radni tim se isprepadao šta će biti kada oni dođu u penziju, i ne žele da u svom trećem dobu žive kao što žive sadašnji penzioneri koji jedva sastavljaju kraj s krajem.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.