Foto: Privedeno dvadeset lica zbog izdavanja lažnih dokumenata
BANjA LUKA - Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) juče su po nalogu Tužilaštva BiH pretresli kancelarije Direkcije za implementaciju CIPS projekta u Bijeljini, Banjoj Luci i Brčkom i uhapsili 20 lica zbog sumnje da su učestvovali u izdavanju lažnih dokumenata.
Kako saznajemo, uhapšeni su radnici MUP-a RS angažovani u CIPS-u, radnici Civilnog registra Brčko distrikta i Matične kancelarije Brčko distrikta koji su angažovani na sistemu CIPS-a, kao i njihovi saradnici.
Kako je saopšteno iz Tužilaštva BiH, po nalogu Suda BiH pretreseno je i deset privatnih objekata u kojima žive službenici i osoblje CIPS-a Bijeljina.
Tokom pretresa pronađena je i oduzeta velika količina novca kao i obimna dokumentacija i nekoliko komada oružja, a podršku pripadnicima SIPA-e pružili su Ministarstvo unutrašnjih poslova Srpske i policija distrikta Brčko.
- Nije isključeno da neće biti još pretresa i hapšenja - rekao je na konferenciji za novinare zamjenik glavnog tužioca BiH i šef Odjeljenja za organizovani i privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH Dru Engel.
U akciji su pronađeni dokazi o krivotvorenim CIPS-ovim dokumentima koji su na teritoriji BiH korišćeni u kriminalne svrhe.
- Akcija je izvršna zbog prijave o rasprostranjenosti zloupotrebe elektronskog sistema BiH za izradu ličnih karata i pasoša i to od strane pripadnika MUP-a RS, Civilnog registra i Matične kancelarije distrikta Brčko koji su angažovani na sistemu CIPS-a, te njihovih saradnika u nekoliko gradova u BiH - rekao je Engel.
Engel nije iznio više detalja, ističući da se ispituju uhapšena lica, a elektronski sistem podvrgnut je analizi.
U Bijeljini je pretresen stan službenika CIPS-a Milenka Ćeranića u ulici Dimitrija Tucovića, kao i stan radnice CIPS-a u bijeljinskom naselju Gvozdević.
Istragom je utvrđeno da je više stotina lica nezakonito dobilo lične karte, pasoše i druga dokumenta CIPS-a BiH.
Građanima koji su u srijedu dolazili u CIPS pripadnici lokalne policije rekli su da ova ustanova neće raditi do četvrtka ujutro.
Kancelarija CIPS-a i u Banjoj Luci takođe će biti zatvorena do daljeg.
Pripadnici SIPA u Banjoj Luci, između ostalog, tražili su ko je izdao lažna dokumenta pljačkašu glavne pošte u Splitu Miroslavu Hršumu, saznaje "Glas Srpske" od izvora bliskog istrazi.
Hršum je, navodno, imao lažna dokumenta izdata u Banjoj Luci.
U Brčkom je SIPA tražila odgovorne za izdavanje lažnih dokumenata Zoranu Stefanoviću iz Srbije, koji je početkom aprila uhapšen na pijaci Arizona u Brčkom, kada je pokušao da promijeni pola miliona kuna ukradenih u splitskoj pošti.
Lažna dokumenta u Bijeljini, između ostalih, dobio je poznati vođa kriminalne narko-grupe Slađan Lonco.
On je je imao lažni identitet na osnovu falsifikovane lične karte CIPS-a na ime Dejan Marković. Zbog ovog slučaja i pojave izdavanja lažnih dokumenata istragu vodi i bijeljinski Centar javne bezbjednosti.
Načelnik Uprave kriminalističke policije MUP-a RS Gojko Vasić rekao je "Glasu Srpske" da je ovo nastavak istrage iz 2004. godine, zbog izdavanja i posjedovanja lažnih dokumenata.
- Uhapšena lica se sumnjiče da su učestvovala u izdavanju lažnih dokumenata. To ne znači da su oni odgovorni, jer su se mnoga uvjerenja i dokumenta falsifikovali u matičnim knjigama i mjesnim zajednicama, tako da pojedini referenti na izdavanju dokumenata možda nisu to znali - istakao je Vasić.
On je podsjetio da je u akciji iz 2004. utvrđeno da je Slađan Lonco imao lažna dokumenta izdata u Banjoj Luci. Tada je, prema njegovim riječima, kod Lonce nađeno 70 lažnih pečata.
Istragom se, napomenuo je Vasić, utvrdilo da je u Banjoj Luci izdato čak 200 lažnih dokumenata.
Kako saznajemo, istraga je otvorena i zbog izdavanja lažnih dokumenata srpskom kralju podzemlja Andriji Draškoviću.
On je uhapšen u martu prošle godine u Njemačkoj sa pasošem BiH izdatim u Brčko distriktu i ličnom kartom izdatom u MUP-u Kantona 10, u kojem je kao stalno mjesto njegovog prebivališta naveden Tomislavgrad, ulica Blažuj bb.
Drašković je prvo stalno prebivalište u BiH dobio u Brčkom i to 9. avgusta 2004. godine u ulici Branka Ćopića 6. Privremeno prebivalište u Tomislavgradu kontroverzni momak sa beogradskog asfalta, vlasnik veličanstvene vile na Dedinju, dobio je 29. aprila 2005. godine. Zahtjev za stalno prebivalište podnio je 25. maja 2005. godine, a dobio ga je šest dana kasnije 31. maja. Istoga dana odjavio je prebivalište u distriktu Brčko.
Andrija Drašković uhapšen je 11. marta u Njemačkoj, poslije četiri godine bjekstva, na osnovu evropske potjernice na zahtjev odjeljenja za borbu protiv mafije iz Barija.
Prema prvim neslužbenim reakcijama zvaničnog Brisela veoma važno je da su akteri osumnjičeni za falsifikovanje ličnih isprava u BiH otkriveni i uhapšeni, od činjenice da kriminalci postoje.
Hapšenje dvadesetak osoba u BiH osumnjičenih za falsifikovanje ličnih isprava došlo je samo dva dana nakon otvaranja dijaloga o liberalizaciji viznog režima sa EU.
- Od takvih nije pošteđena ni sama Evropska unija koja je nedavno proslavljala pola vijeka postojanja i usavršavanja vlastitoga Centralnog informacijskog sistema na nivou Unije - izjavio je zvanični predstavnik kabineta Olija Rena.
Podsjetio je da nije nimalo slučajno što je potpredsjednik Evropske komisije Žak Barot u ponedjeljak insistirao na paketu prioriteta upravo iz oblasti bezbjednosti putnih isprava. (DNj)
Andrija Drašković je u Njemačkoj uhapšen sa pasošem BiH broj 4616904 izdatim 27. avgusta 2004. u distriktu Brčko.
Prvi pasoš BiH Andrija Drašković dobio je u Bijeljini 16. marta 1999. godine, ali je taj pasoš nevažeći od 16. marta 2004. godine. Broj pasoša je 0217844.
Šef pododjeljenja za lična dokumenta u distriktu Brčko Zlatko Jašarević rekao je ranije medijima da nema informaciju da su Draškoviću izdata dokumenta u distriktu Brčko.
Vlasnik kuće u ulici Branka Ćopića broj 6. u Brčkom, gdje je prema dokumentima navodno živio i Drašković, Sotir Sotirov rekao je da Andriju zna samo sa TV-a i da im je četiri puta dolazila SIPA.
Andrija Drašković bio je veoma blizak s bivšim načelnikom Državne bezbjednosti Radomirom Markovićem, a nekoliko svjedoka povezalo ga je sa ubistvom Željka Ražnatovića Arkana.
Mediji u Italiji navode da je Drašković pružao zaštitu italijanskim kriminalcima u bjekstvu u Crnoj Gori, a u zamjenu dobio je monopol u snabdijevanju klanova iz Pulje i Sicilije heroinom i kokainom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.