Prevazilaženje krize u visokom obrazovanju

Krajnje vrijeme da se profesorima, asistentima i docentima odrede dostojne plate i zabrani angažman na privatnim fakultetima, istakao Petar Kunić

RAZLIKE u profesorskim primanjima na univerzitetima u Republici Srpskoj idu iz krajnosti u krajnost. Ukazujući na ovu činjenicu, profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci Petar Kunić istakao je da profesori koji rade puno radno vrijeme na svojim matičnim fakultetima imaju platu oko 700 maraka. S druge strane, njihove manje savjesne kolege, koji su angažovani i na niz privatnih fakulteta u različitim gradovima, zarade i do nekoliko hiljada maraka. Ovakvu situaciju, Kunić smatra da hitno treba riješiti definisanjem profesorskih normi i Zakonom o finansiranju visokog obrazovanja. - Na sceni je manipulacija u određivanju ličnih dohodaka profesora. Onaj ko radi savjesno, jedva preživljava dok drugima upravo takva situacija i odgovara. Krajnje je vrijeme da se profesorima, asistentima i docentima odrede dostojne plate i da se zabrani angažman na privatnim fakultetima - istakao je Kunić. Kada je riječ o finansiranju naučnoistraživačke oblasti visokog obrazovanja, prorektor na banjolučkom Univerzitetu za naučnoistraživački rad, Gordana Đurić istakla je da visoko obrazovanje finansiraju dva ministarstva, prosvjete i kulture i nauke i tehnologije. Iz Ministarstva prosvjete i kulture finansiraju se plate zaposlenih u visokom obrazovanju bez materijalnih troškova, dok se iz Ministarstva nauke i tehnologije izdvaja novac za naučnoistraživački rad. Zakon o finansiranju visokog obrazovanja treba da riješi dugogodišnji problem materijalnih troškova univerziteta, odnosno njihovog sufinansiranja. - Kada se govori o magistarskim i doktorskim studijima, novac se izdvaja iz Ministarstva nauke i tehnologije. Međutim, ta sredstva su nedovoljna, jer se kod nas ne finansira klasični doktorski studij, jer ga ni nemamo. Novac se izdvaja samo za izradu doktorskih teza. Troškovi sticanja doktorata i eksperimentalnog rada su veliki i to je najveći problem za ljude koji se njima bave - istakla je Đurićeva. Zbog toga, Đurićeva je predložila da se Zakonom o finansiranju visokog obrazovanja predvidi posebno finansiranje magistarskih i doktorskih studija. - Drugi ciklus visokog obrazovanja, odnosno master studij postaje već gotovo uobičajen. Zbog toga moramo da posvetimo više pažnje finansiranju drugog i trećeg ciklusa studija i da uvedemo doktorske studije - istakla je Đurićeva. Profesor Petar Kunić ukazao je na pogubne podatke da na univerzitetima u Republici Srpskoj rade profesori, u nekim slučajevima i dekani, sa sumnjivim diplomama i doktoratima. - Poznato je da su sporni doktorati i diplome munjevitom brzinom „urađeni“ na Novosadskom univerzitetu ili privatnim fakultetima. Ljudi sa takvim kvalifikacijama rade kao profesori na našim univerzitetima. Ministarstvo prosvjete i kulture u tom pogledu još ništa nije preduzelo. Počele su aktivnosti na utvrđivanju zakonitosti u radu fakulteta, međutim, ove diplome i doktorati treba hitno da se provjere - naglasio je Kunić. Ministar Anton Kasipović najavio je da će se inspekcija pozabaviti sumnjivim diplomama kod profesora, jer svi na univerzitetu moraju da se legitimišu. Prema predloženom modelu sa banjolučkog Univerziteta, profesorima sa punom normom i četrdesetočasovnom radnom sedmicom plate treba da su u rangu ministarskih, a lični dohoci asistentskog kadra najmanje hiljadu maraka. Krajnju riječ o ovom pitanju daće Zakon o platama budžetskih korisnika, kojeg priprema Ministarstvo finansija Republike Srpske. Ž. BAŠIĆ

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.