PRESJEK: Godina koju je pojeo Šmit!

Godina koju ispraćamo ostaće obilježena pravnim i politički nasiljem u režiji stranog državljanina na teritoriji BiH. Djelovanje Kristijana Šmita proizvelo je ozbiljne posljedice kojima su se mediji najviše bavili u proteklih 365 dana.

Ostali događaji, a nije da ih nije bilo, najčešće su ostajali u drugom planu.

• ​Udar na instituciju predsjednika Srpske

Nakon što je protiv predsjednika Republike Milorada Dodika otvoren politički proces u Sudu BiH u Sarajevu jer nije ispoštovao nametnute odluke Kristijana Šmita, u drugoj polovini 2025. izrečena je i pravosnažna presuda. Apelaciono odjeljenje Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu Suda BiH kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije koja se finansira iz budžeta.

Dodik je osuđen jer je, u skladu sa ustavnim procedurama, potpisao ukaze o stupanju na snagu zakona koje je prethodno usvojila Narodna skupština o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, a koje je Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika jer nije imenovan u skladu sa procedurama u Savjetu bezbjednosti UN, potom svojim odlukama poništio.

Situacija je dodatno zakomplikovana odlukom Centralne izborne komisije BiH, kojom je Dodiku, kao posljedica presude, oduzet mandat predsjednika Srpske. Uprkos nastojanjima njegovog pravnog tima da presudu "sruši" i na Ustavnom sudu BiH to im nije pošlo za rukom, a sudije su i potvrdile Šmita kao zakonodavca u BiH. Pokušaja da se Srpska zaštiti bilo je i u Narodnoj skupštini. Održavane su posebne i redovne sjednice na kojima je napad na poziciju predsjednika bila ključna tema. Usvojena je odluka o raspisivanja referenduma u vezi sa tim, kao i niz drugih zakona i zaključaka u vezi sa odnosom Srpske prema pravosuđu na nivou BiH, Šmitu kao strancu koji se, kako je isticano, lažno predstavlja kao visoki predstavnik u BiH. Cijelu ovu političku dramu je pratilo i uvođenje novih sankcija Dodiku, ali su na kraju, on kao i njegovi bliski saradnici te zvaničnici Srpske, skinuti sa američke crne liste, a pojedine odluke Skupštine povučene.

Slučajno ili ne, u 2025. godini je otvorena i priča o novom ustavu Srpske, a republički zvaničnici su, koristeći pozicije i dobre odnose sa Rusijom i drugim zemljama i u Savjetu bezbjednosti UN govorili o tome kako Šmit, koji je nastavio sa nametanjem odluka i u slučajevima "Vijadukt" i uvođenja tehnologija u izborni proces, krši Dejton i Ustav BiH.

• Izbori v.d. predsjednika, nova Vlada

U Srpskoj su 23. novembra 2025. održani prijevremeni izbori na kojima su birači u Srpskoj birali novog predsjednika nakon što je Milorad Dodik ostao bez mandata usljed presude, a po osnovu prateće odluke CIK-a.

Na izborima su, na kraju, direktno ili indirektno, učestvovale sve ključne partije u Srpskoj. Odluku o izlasku na izbore, u posljednjem času, saopštio je zvanično Dodikov SNSD, tvrdeći da je riječ o izborima koji su nametnuti, ali i da kandidaturom Siniše Karana za predsjednika žele da sačuvaju instituciju predsjednika Srpske od, kako kažu, izdajničke opozicije koja šuruje sa Šmitom i CIK-om da bi došla na vlast.

Opozicija je u trku poslala Branka Blanušu iz SDS-a, ali ni do kraja 2025. biračima nije saopšteno ko je novi predsjednik. Glasalo je tek oko 35 odsto upisanih u Centralni birački spisak. CIK je produžio rok za objavu rezultata, a donesena je i odluka o ponavljanju izbora na više od 130 mjesta.

Za vlast je to dokaz da se štimaju rezultati u korist opozicije, dok s druge strane navode da postoje svi dokazi da vlast stoji iza velike izborne krađe i da je pobjednik Blanuša, a ne Karan. U Skupštini je, u međuvremenu, imenovana Ana Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika, Srpska je dobila i novu vladu na čelu sa Savom Minićem, a domaću scenu je potresao i skandal sa Vladom Đajićem u glavnoj ulozi.

• Evropske obaveze

Briselske obaveze, koje su uslov za dalji napredak BiH na evropskom putu, u dosta navrata pokazale su se kao alat za "zaključavanje" institucija, a sve je počelo u prvim danima godine, kada su zadaci sa oznakom EU predstavljeni kao glavni krivac za raspad vladajuće koalicije okupljene oko SNSD-a, HDZ-a i bošnjačke "trojke". Pokušaji stranaka sa bošnjačkim predznakom da, uz pomoć SDS-a, PDP-a i Liste za pravdu i red iz vlasti u potpunosti istisnu SNSD doveli su do propadanja sjednica Predstavničkog i Doma naroda i neslaganja u Savjetu ministara.

• Zbogom, Marfi

BiH je zemlja u čija se unutrašnja pitanja, osim OHR-a, direktno i otvoreno miješaju strane diplomate. Jedan od najočiglednijih primjera je djelovanje američkog ambasadora Majkla Marfija tokom diplomatske službe u BiH. Na dan kada je otišao iz fotelje ambasadora, čule su se, između ostalog, poruke da bi i vlast na nivou BiH mogla uploviti u mirnije vode. Istog dana kada je Marfi otišao, lider HDZ-a Dragan Čović priznao je da su u koaliciju sa "trojkom" ušli jer ih je upravo Marfi na to natjerao.

• "Oluja", Ozren, Dejton...

U Srpskoj su 2025. obilježeni brojni istorijski događaji, a posebno su se izdvojili akcija hrvatske vojske i policije "Oluja" u avgustu 1995, egzodus Srba s Ozrena i Vozuće u septembru i potpis Dejtonskog mirovnog sporazuma u novembru iste godine. Ono što je zajedničko za sva tri događaja jeste da se ove godine navršilo punih 30 godina otkako su upisani u istoriju. Ipak, pravde za stradale i protjerane Srbe sa vjekovnih ognjišta nema ni danas, a Dejtonski sporazum je, najviše zbog demonstracije sile stranaca, doveden u fazu pucanja.

• Zagreb gluv i nijem

Sa svih nivoa vlasti u BiH Hrvatska je upozoravana da radioaktivnom otpadu iz Nuklearne elektrane "Krško" nije mjesto na Trgovskoj gori, koja se nalazi na teritoriji hrvatske opštine Dvor, a tik uz granicu sa BiH. Na te vapaje, međutim, zvanični Zagreb ne samo da je ostao gluv i nijem, nego su u tamošnjim institucijama, usvajanjem određenih zakona, učinili da se ta lokacija što više definiše kao krajnja adresa za otpad iz "Krška", ali i za sve druge vrste.

• Kuća strave u Brčkom

Nadležno tužilaštvo ni nakon višemjesečne istrage do kraja 2025. nije utvrdilo identitet šestoro od 31 djeteta pronađenog početkom godine bez roditeljskog nadzora u kući u naselju Ivice, a institucije socijalne zaštite brinu o svim mališanima. Kuću strave policija je otkrila krajem februara. Najmlađe dijete imalo je svega nekoliko mjeseci, a najstarije 12 godina. Slučaj je potresao cijeli region. Iako su se u razmotavanje klupka uključili brojni istražni organi, slučaj još nije rasvijetljen do kraja.

• GP Gradiška ostaje zaključan

Novi granični prelaz između BiH i Hrvatske kod Gradiške ostaje zaključan do dalje, jer u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje, iako je u tom momentu bio poznat i datum svečane ceremonije otvaranja tog prelaza, nije bilo saglasnosti za usvajanje potrebnih pratećih akata. Tačku na sve je stavio ekspert Zijad Krnjić, imenovan od strane federalne Vlade.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.