Foto: Prepolovljena potražnja za sezonskim radnicima
BANjALUKA - Ponuda sezonskih poslova, koji su za veliki broj stanovnika Republike Srpske ljeti glavni izvor prihoda, ove godine je svedena na minimum.
Najviše sezonskih radnih mjesta prethodnih godina otvarano je u poljoprivredi, ali ratari kažu da će zbog vremenskih nepogoda ove godine teško pokriti i osnovne troškove, pa o zapošljavanju nadničara i ne razmišljaju.
Studentkinja Marijana V. kaže da je ranijih godina tokom ljeta berući jabuke i kruške mogla da zaradi novac za odlazak na more. Ove godine nije uspjela da zaradi ni za džeparac.
- Ovog ljeta uopšte nema posla. I ono što je bilo trajalo je nekoliko dana, a zarada je nikakva. Uspjela sam da radim tek nekoliko dana - kaže Marijana.
Ni njene koleginice u drugim gradovima, kaže, nisu imale više sreće, jer posla jednostavno nema.
- Raspitivali smo se i za sezonske poslove u drugim zemljama, ali smo saznali da ni tamo ponuda nije mnogo bolja - kaže Marijana.
Poljoprivrednici u Srpskoj, koji su prethodnih sezona angažovali nadničare za sakupljanje sijena, okopavanje povrća ili berbu žita, većinu tih poslova ove godine su obavili sami.
- Jednostavno nam se ne isplati zapošljavati sezonce, jer su prinosi svega što je ove godine zasijano mizerni. Tako bi samo još više otišli u minus. Ionako ne znam kako ćemo pregurati godinu - požalio se ratar iz Lijevča.
Suša koja je u julu pogodila Srpsku nanijela je ogromnu štetu poljoprivrednim kulturama, a procjenjuje se da će poljoprivrednici biti u milionskim gubicima.
Vinogradar Milenko Simić iz Prnjavora kaže da su nepovoljne vremenske prilike uticale na prinose zbog čega mnogi poljoprivrednici ove godine nisu imali potrebu da angažuju sezonsku radnu snagu.
- Mnogim poljoprivrednicima je sjetva propala tako da nisu imali potrebe da angažuju sezonce koje, pored svih drugih troškova koje imaju, ne mogu da plaćaju - rekao je Simić.
Ove godine loše su prošli i sezonci iz RS koji ljeti odlaze da rade na Jadran, jer je ponuda poslova u restoranima i hotelima prepolovljena.
U agencijama za posredovanje pri zapošljavanju kažu da su mladi ove godine više nego ikad zainteresovani za povremene poslove, ali da je ponuda nezapamćeno slaba.
U agenciji "Spektar", koja posreduje prilikom zapošljavanja sezonskih radnika iz Srpske u inostranstvu, kažu da su zbog loše ponude ove godine odustali od slanja naših radnika da rade na Crnogorskom primorju.
- Osim toga što je evidentan pad zahtjeva za sezonskim radnicima i uslovi rada za sezonce u drugim zemljama su veoma loši. Cijena rada na Crnogorskom primorju ove godine jednaka je ili čak manja od cijene rada u Banjaluci, a radno vrijeme je mnogo duže, nego kod nas, tako da ove godine tamo nismo ni slali radnike - rekao je direktor agencije "Spektar" Miroslav Vukajlović.
On je dodao da je prosječna mjesečna plata konobara na Crnogorskom primorju 300 evra, što se može zaraditi u prosječnom kafiću u Banjaluci.
U agenciji "Spektar" kažu da su dobili zahtjeve za angažman radne snage iz Rusije, Avganistana i Dubaija, ali da naši radnici nisu odlazili u te zemlje.
- Od poslodavaca nismo dobili garancije da će ispoštovati sve navedene uslove prema radnicima - rekao je Vukajlović.
Za sezonskim poslovima u velikom broju tragaju i studenti koji ljetnu pauzu nastoje da iskoriste da bi zaradili za studiranje ili odlazak na more. U studentskoj omladinskoj zadruzi "SOS" u Banjaluci kazali su, međutim, da je ove godine prepolovljena potražnja za sezoncima.
- Ovog ljeta smo imali neznatan broj zahtjeva za sezonskim radnicima, a najviše su preko "SOS" traženi radnici za promotorske poslove i poslove preseljenja. Nije bilo poslova na duži period - rekao je direktor "SOS" Mile Erceg i dodao da su dnevnice za ovakve poslove iznosile od 20 do 50 maraka.
Da su mogućnosti da se zaradi novac sve teže potvrdila je i predsjednik Saveza sindikata RS Ranka Mišić, koja je istakla da uslovi poslovanja postaju sve teži, odnosno da potreba za novom radnom snagom ove godine skoro da ne postoji.
- Međutim, treba imati u vidu da je siva zona ekonomije posebno izražena u sektoru ugostiteljstva, trgovine i građevinarstva, te da se u ovim oblastima angažuju radnici na crno tako da stanje ipak nije toliko alarmantno koliko pokazuju zvanični podaci - istakla je Mišićeva.
Proteklih godina najtraženiji sezonski radnici su bili upravo ugostitelji, prodavci voća, komercijalisti, radnici obezbjeđenja, agenti, promotori, anketari i građevinski radnici.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, za prvih šest mjeseci ove godine sa evidencije Zavoda ukupno je zaposleno 12.085 lica, a od tog broja 5.044 su zasnovali radni odnos na neodređeno, a 6.718 na određeno vrijeme.
- Vrlo mali broj lica je registrovan da radi na sezonskim poslovima, ali ta lica najvećim dijelom se i vode kao radnici na određeno vrijeme - naveli su u Zavodu za zapošljavanje RS.
Vinogradari iz pokrajine Božole, jedne od posljednjih u Francuskoj u kojoj se grožđe bere ručno, ove sezone, koja počinje sredinom avgusta, traže 50.000 berača.
U vinograde koji se prostiru na 20.500 hektara doći će berači iz svih dijelova svijeta. Žan-Iv Montanj, zadužen za prijem radne snage, kaže da veliki broj radnika ne dolazi zbog zarade jer je tarifa izuzetno niska i iznosi devet evra po satu, nego zbog druženja i ljubavi prema grožđu i vinu.
Među beračima ima najviše mladih ljudi i studenata, koji za desetak dana branja grožđa zarade oko 700 evra. Česti radnici u pokrajini Božole su penzioneri i radnici koji radeći na plantažama provode godišnji odmor.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.