Preispitivanje međunarodnog poretka: Suverenitet i emancipacija globalnog juga

U posljednoj deceniji svjedoci smo značajnog porasta afirmacije suvereniteta na globalnom nivou, posebno u zemljama globalnog juga. Ovaj trend predstavlja neposrednu prijetnju zapadnocentričnom međunarodnom poretku koji, pod plaštom multilateralizma, u stvari održava neokolonijalne odnose. Zemlje globalnog juga sve jasnije i glasnije ističu potrebu za dubinskom transformacijom međunarodnog sistema, tražeći pravedniji poredak zasnovan na principima uzajamnog poštovanja i ravnopravne saradnje.
Kvame Nkruma (prvi predsjednik nezavisne Gane, 1960-1966), koji se smatra prvim koji je upotrijebio pojam neokolonijalizam, isticao je da dekolonizacija nije donijela suštinske promjene u globalnoj nejednakosti. Bivše kolonije nisu se oslobodile podređenosti prema metropolama, a resursi i bogatstvo koji su im oduzeti nisu nikada vraćeni. Nakon stečene nezavisnosti nove države i dalje su bile pod snažnim političkim i ekonomskim pritiscima bogatih zemalja i bivših kolonijalnih sila, što pokazuje da kraj kolonijalne vlasti nije iskorijenio duboke hijerarhije koje su i dalje prisutne u svjetskom sistemu.
U decembru 2022. godine Generalna skupština UN usvojila je rezoluciju pod nazivom "Ka novom međunarodnom ekonomskom poretku". Rezultati glasanja, sa 123 glasa za, 50 protiv i jednim suzdržanim, jasno su pokazali duboke podjele između globalnog sjevera i juga u pogledu budućnosti svjetskog sistema, odnosno fundamentalno različitih vizija budućeg globalnog poretka, ali ukazali i na rastuće nezadovoljstvo, posebno u "nezapadnom svijetu", prema postojećem sistemu međunarodnih odnosa. Rezolucija je potvrdila neophodnost za uspostavljanje novog međunarodnog ekonomskog poretka zasnovanog na principima pravičnosti, suverene jednakosti, međuzavisnosti, zajedničkog interesa, saradnje i solidarnosti među svim državama. Posebno je naglašena potreba da se države suzdrže od primjene jednostranih ekonomskih, finansijskih ili trgovinskih mjera koje nisu u skladu sa međunarodnim pravom i Poveljom UN.
Diplomatska borba
Inicijativa za novi međunarodni ekonomski poredak (NIEO) prvi put je pokrenuta 1974. godine i predstavlja dugotrajnu diplomatsku borbu između globalnog sjevera i juga, koja traje već pet decenija. Glavni principi NIEO-a uključuju suverenu jednakost svih država, puni suverenitet nad prirodnim resursima, pravedan odnos u cijenama između sirovina i proizvoda te jačanje međunarodne pomoći za industrijalizaciju zemalja u razvoju. Iako su neke komponente NIEO-a realizovane, kao što su Kodeks o poslovnim praksama iz 1980. i Zajednički fond za robu, konstantan otpor zapadnih zemalja sprečava njegovu sveobuhvatnu implementaciju. Rezolucija iz 2022. godine ponovo je pokazala duboku podjelu između sjevera i juga, ali i ukazala na činjenicu da globalni jug neće odustati od borbe za pravedniji globalni ekonomski sistem.
Na bilateralnom planu težnja za redefinisanjem odnosa posebno je vidljiva u relacijama između bivših kolonijalnih sila i njihovih nekadašnjih kolonija, gdje se tradicionalni mehanizmi uticaja i kontrole suočavaju sa sve snažnijim otporom. Ova tendencija naročito je izražena u odnosima između Francuske i njenih bivših kolonija u Africi. Sve su češći istupi afričkih lidera koji se snažno opiru nekolonijalnoj hijerarhiji. Početkom 2023. godine predsjednik Demokratske republike Kongo je na zajedničkoj konferenciji za štampu s francuskim predsjednikom apelovao na Francusku da promijeni svoj odnos prema afričkim zemljama, pozivajući je da ih počnu tretirati kao partnere, a ne da imaju paternalistički pristup. Godinu dana ranije predsjednik Malija je, takođe tokom konferencije za štampu s francuskim predsjednikom, zatražio da Francuska odbaci svoje "neokolonijalne i patronizirajuće stavove" prema Maliju, naglasivši da bi Francuska i njen predsjednik trebalo da shvate da niko ne može voljeti Mali više od samih Malijaca. Mali je pokazao posebnu odlučnost u suprotstavljanju francuskom uticaju, što je kulminiralo protjerivanjem francuskog ambasadora zbog "neprijateljskih i nečuvenih izjava" francuskih zvaničnika.
U novembru 2017. godine, tokom svog istorijskog govora u Uagaduguu (Burkina Faso), francuski predsjednik EmanuelMakron izjavio je da više ne postoji "francuska afrička politika", pozicionirajući sebe kao lidera nove generacije za koju Afrika ne predstavlja teret prošlosti. U martu 2023. godine tokom posjete Gabonu,Makron je izjavio da je "era Fransafrike prošla", priznajući potrebu za promjenom dugogodišnje francuske politike prema afričkom kontinentu.
Francusko vojno prisustvo u Africi, koje je tradicionalno služilo kao garant francuskih interesa i instrument političkog i ekonomskog uticaja, doživljava značajne promjene. Serija povlačenje francuskih trupa iz Malija, Burkine Faso, Nigera, Centralnoafričke Republike i Čada, kao i najnoviji zahtjevi za zatvaranje francuskih vojnih baza u Obali Slonovače i Senegalu, predstavlja istorijsku prekretnicu u odnosima Francuske i njenih bivših kolonija, u kojima antifrancuski sentiment doživljava vrhunac, ali predstavlja i fundamentalnu promjenu u geopolitičkoj dinamici regiona u kojima se javljaju novi akteri, prije svega Kina i Rusija.
Saradnja s BRIKS-om
Na prisustvo neokolonijalnog mentaliteta u međunarodnim odnosima često ukazuje i indijski premijer Narendra Modi. Modi naglašava potrebu za prevazilaženjem zastarjelog načina razmišljanja koji podrazumijeva "da dobitak jedne strane je nužno povezan sa gubitkom druge strane". Indijski premijer posebno upozorava da uskraćivanje prava nerazvijenim zemljama na slobodan razvoj i korišćenje svojih resursa predstavlja nastavak neokolonijalnih praksi, koje i dalje drže te zemlje u podređenom položaju. Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 2018. godine, Modi je artikulisao žestoku kritiku postojećeg međunarodnog poretka. Prema njegovim riječima, sistemske barijere koje sprečavaju napredak zemalja u razvoju su "prouzrokovane nedostatkom razvoja, siromaštvom, nezaposlenošću, nedostatkom mogućnosti i dominacijom nad prirodnim i tehničkim resursima". Posebno problematičan aspekt savremenog globalnog poretka, prema Modijevom viđenju, jeste paradoks ekoloških standarda. Dok se od zemalja u razvoju očekuje da dostignu stroge ekološke norme, istovremeno im se ograničava pristup naprednim tehnologijama neophodnim za ostvarenje tih ciljeva. Ova kontradikcija otkriva dublju strukturu neokolonijalnih odnosa u međunarodnom sistemu.
U svjetlu rastućeg otpora nekolonijalnoj dinamici međunarodnih odnosa, ne čudi pojačan interes zemalja globalnog juga za priključivanjima alijansama i blokovima, koje se bore protiv tradicionalnih hijerarhija moći. Kao jedna od alternativa ovakvom poretkupostepenose nameće BRIKS, koji počiva na principima koje direktno osporavaju neokolonijalne prakse-nemiješanje u unutrašnja pitanja drugih zemalja, jednakost i uzajamna korist. O privlačnosti ovakvog pristupa govori i činjenica da je više od 30 država formalno izrazilo interese za određenu vrstu saradnje sa BRIKS-om.
Dok se većina svijeta kreće ka multipolarnomporetku zasnovanom na principima jednakosti i uzajamnom poštovanju, Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena u kvaziprotektoratu koji sprečava razvoj istinske demokratije, njegujeneokolonijalni mentalitet i stvara kulturu zavisnosti. U trenutku kad na globalnom ekranu gledamo emancipaciju bivših kolonija, koje sve jasnije i glasnije zahtijevaju svoje mjesto u međunarodnom poretku, u polupraznom pozorištu zvanom BiH, na sceni i dalje vidimo glumce koji se bez ustezanja klanjaju velikom imperatoru. Njihova predstava nastavlja da se odvija po starim scenarijima u ulogama pokornih podanika koji, zaboravljajući svoje dostojanstvo, dobrovoljno prihvataju podređeni kolonijalni status.
(Tekst je nastao u okviru projekta "Srpska ideja - saglasje generacija: Srpska politička i kulturna misao i kako se socijalizuju nove generacije" Katedre za politikologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjaluci u saradnji sa istoričarima sa Filozofskog fakulteta, podržan od Ministarstva za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.