Pred tužiocima 23.000 neriješenih predmeta

Svjetlana Šurlan
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Pred tužiocima 23.000 neriješenih predmeta

Banjaluka - U tužilaštvima u BiH nalazi se skoro 23.000 neriješenih predmeta, među kojima više od 630 skuplja prašinu osam i više godina.

U mnogim slučajevima razlozi zbog kojih ti predmeti nisu riješeni nisu argumentovani i subjektivne su prirode, pokazala je analiza stanja u vezi sa brojem starih predmeta u tužilaštvima u BiH, koju je uradilo strateško tijelo tužilaca Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH.

U analizi se navodi da je na kraju prvog polugodišta 2014. godine u tužilaštvima bilo 22.909 neriješenih predmeta, od čega su 16.920 neriješene prijave i 5.989 neriješene istrage.

Prema podacima iz oktobra 2014. godine, u tužilaštvima je bio 3.941 predmet stariji od tri godine, a najveći broj neriješenih predmeta čine oni koji su zaprimljeni u posljednje dvije godine.

- U tužilaštvima postoji 6.241 predmet stariji od dvije godine. Analizom broja neriješenih predmeta, prijava starijih od dvije godine i istraga otvorenih prije dvije godine utvrđeno je da se broj takvih prijava godišnje skoro udvostručava u posljednjih nekoliko godina - navedeno je u analizi.

Dodaje se da je, prema strukturi krivičnih djela, najveći broj starih predmeta iz oblasti opšteg kriminala i predmeta ratnih zločina s tim da ima i predmeta privrednog kriminala starijih i od deset godina, za šta je primjer Kantonalno tužilaštvo Sarajevo.

Analizom je utvrđeno i da se u tužilaštvima nalaze 632 predmeta stara najmanje osam godina, a prije 2006. godine zaprimljeno je 40 prijava i otvorene su 34 istrage iz oblasti privrednog kriminala, dok je zaprimljeno 335 prijava i otvoreno 217 istraga iz oblasti opšteg kriminala.

- Ako se ne radi o potjernicama, što trenutno nije moguće utvrditi, tužilaštva prioritetno moraju završavati ove istrage koje su otvorene prije osam i više godina - istakli su u strateškom tijelu tužilaca VSTS-a.

Tužilaštva koja nemaju prijava starijih od tri i dvije godine su Specijalno tužilaštvo RS, Tužilaštvo Brčko distrikta, te tužilaštva Bosansko-podrinjskog, Srednjobosanskog, Posavskog i Zapadnohercegovačkog kantona. Istraga starijih od dvije, odnosno tri godine nema samo Tužilaštvo Bosansko-podrinjskog kantona.

U VSTS-u su rekli da je neophodno da tužilaštva koja imaju više od stotinu starih predmeta posjete članovi strateškog tijela i porazgovaraju sa glavnim tužiocima i da ovim sastancima prisustvuju dva člana tog tijela tužilaca i predsjednik VSTS-a

- Naime, nakon što su analizirani razlozi nezavršavanja ovih predmeta, posebno privrednih, ocijenjeno je da su izjašnjenja u nekim slučajevima neargumentovana i da su razlozi moguće subjektivne prirode - istakli su u VSTS-u.

Dodali su da, po pitanju starih predmeta u kojima su otvorene istrage, nije moguće utvrditi da li predmeti "stoje", jer su u njima raspisane potjernice, kao ni da li su u istim ispoštovane odredbe zakona.

Predsjednik VSTS-a Milan Tegeltija rekao je da je u Zakonu o VSTS-u izostavljen mehanizam na osnovu kojeg bi VSTS, zbog neefikasnosti, mogao da sankcioniše rukovodioce pravosudnih institucija, ali i sudije i tužioce.

- Nemamo korektivni mehanizam da reagujemo kada se radi o prostoj neefikasnosti i kada je neko jednostavno nesposoban da radi brže, bolje i efikasnije. To je dio koji bi se morao u budućim zakonskim rješenjima definisati - rekao je Tegeltija.

Dodao je da će se potencirati odgovornost sudija i tužilaca prema poslu koji rade i da će oni koji ne budu radili kako treba biti sankcionisani kroz disciplinski postupak.

- Prioritet u 2015. godini je nastavak smanjivanja broja neriješenih predmeta, povećanje efikasnosti i kvaliteta rada sudija i tužilaca, s posebnim akcentom na ratne zločine i krivična djela iz oblasti korupcije - istakao je Tegeltija.

Preporuke strateškog tijela tužilaca VSTS-a

» pooštriti poštivanje roka od šest mjeseci da se okonča istraga i obaveze kolegijuma tužilaštva da daje prijedlog mjera i radnji koje je potrebno preduzeti

» stvoriti mogućnost automatskog kreiranja podsjetnika za "potrebno mišljenje kolegijuma", nakon isteka šest mjeseci

» revidirati način za evidentiranje potjernica i razviti mogućnost njihovog jedinstvenog zavođenja, prikazivati predmete u kojima je raspisana potjernica

» razviti plan rješavanja starih predmeta sa mogućnostima za formiranje i izmjene plana, kao i dobijanje potrebnih izvještaja

» omogućiti puni pristup glavnim tužiocima RS i FBiH u planove rješavanja starih predmeta i u izvještaje o radu kantonalnih i okružnih tužilaštava s ciljem vršenja nadzora

» uvesti posebno evidentiranje za predmete organizovanog kriminala s ciljem lakšeg statističkog praćenja

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.