Pravosudna aždaja progutala 29 miliona

Vedrana Kulaga
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Pravosudna aždaja progutala 29 miliona

Sarajevo - Apetiti pravosudnih institucija na nivou BiH nezaustavljivo rastu i to su pokazali troškovi za devet mjeseci ove godine koji su dostigli 29,1 milion maraka, što je oko 3,2 miliona više u odnosu na isti period lani. Ovo povećanje troškova ponovo se nije pozitivno odrazilo na rezultate rada.

Tužilaštvo BiH za devet mjeseci potrošilo je ukupno 6,9 miliona KM, što je oko 800.000 više u odnosu na isti period lani, čime su se svrstali među 35 institucija koje su povećale izdatke u poređenju sa devetomjesečnim izvještajem o potrošnji za 2012. godinu.

Zaposleni u Tužilaštvu BiH posebno su bili slabi na putovanja, što potvrđuje podatak da su udvostručili putne troškove u odnosu na prošlu godinu. Na putovanja je ove godine otišlo 183.000, dok je lani taj iznos bio 90.000 maraka.

Osim putovanja, tužioci i osoblje nisu se trudili da racionalno koriste telefone i poštanske usluge, za šta je za devet mjeseci izvučeno 70.000, što je povećanje za 12.000 maraka.

Primjer pravosudnim institucijama nije bio ni Visoki sudski i tužilački savjet (VSTS). Oni su za devet mjeseci potrošili 7,9 miliona, od čega za plate i naknade 3,9 miliona ili oko 480.000 KM više nego u istom periodu lani. Skočili su i troškovi energije i komunalnih usluga.

Sud BiH nije štedio na telefonskim i poštanskim uslugama, a na crnoj listi su i po nabavci materijala i putovanjima te bruto platama i naknadama zaposlenih. Samo telefoniranje koštalo ih je dodatnih 20.000 više nego u istom periodu lani. Skuplja su im bila i putovanja, za šta je dato oko 4.000 maraka više, odnosno ukupno 14.450 KM. Njihov konačni devetomjesečni račun iznosio je 10,4 miliona.

Ustavni sud BiH za devet mjeseci potrošio je 3,7 miliona, što je na nivou prošle godine.

Na enormno visoke račune za telefonske usluge godinama unazad ukazuju revizori. Oni smatraju da je neophodno utvrditi pravila potrošnje i ponašanja zaposlenih u institucijama BiH, te smanjiti dozvoljeni limit potrošnje i broj osoba koje imaju pravo besplatnog korišćenja telefona.

 

Opširnije o ovoj temi pročitajte u štampanom ili elektronskom izdanju "Glasa Srpske"

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.