Pravosuđe neradom i aferama uzvratilo na povećanje budžeta

Strazbur, Banjaluka - BiH godinama unazad izdvaja sve viša novca za pravosuđe, ali to nije doprinijelo podizanja njegove efikasnosti posebno u pravosudnim institucijama na nivou BiH u kojima se, umjesto toga, redaju afere jedna za drugom.

U najnovijem izvještaju Savjeta Evrope o pravosudnom sistemu navedeno je da je BiH od 2012. do 2014. godine budžet namijenjen pravosuđu uvećala za 7,2 odsto.

- Od ukupnog iznosa novca namijenjenog pravosudnim institucijama najviše dobijaju sudovi, a zatim slijede tužilaštva. Najmanje je izdvajano za pravnu pomoć - naveo je Savjet Evrope.

Ukupni budžet namijenjen pravosuđu u 2010. godini iznosio je 99,6 miliona, a četiri godine kasnije povećan je na 114,5 miliona evra. Novčane injekcije su se posebno odnosile na tužilaštva za koja su izdvajanja od 2012. do 2014. godine povećana 11,4 odsto. Kao primjer navedeno je Tužilaštvo BiH, kojem je iz budžeta institucija BiH za 2010. godinu izdvojeno 20,4 miliona, a četiri godine kasnije 23,7 miliona evra.

- BiH je jedna od zemalja koja je imala najznačajnija ulaganja u pravosuđe u odnosu na njeno bogatstvo, mada je u posljednjih nekoliko godina imala značajnu pomoć EU i drugih međunarodnih donatora - navedeno je u analizi Savjeta Evrope.

Pravnici upozoravaju da je stanje u pravosuđu trenutno lošije nego prije sprovođenja reforme pravosudnog sektora. Posebno apostrofiraju na pravosudne institucije na nivou BiH, odnosno Sud, Tužilaštvo i Ustavni sud BiH. Ističu da su uzroci takvog stanja koktel nestručnih ljudi koji su dovedeni na čelne pozicije, politički uticaj i uplitanje predstavnika pojedinih zapadnih zemalja u rad pravosuđa.

Advokat iz Sarajeva Vlado Adamović kaže da takva situacija nije uobičajena ni normalna ni u jednoj uređenoj državi.

- Vrhunac tih odnosa dostignut je na relaciji Tužilaštvo - Sud - Ministarstvo bezbjednosti BiH. Sve se svelo na nivo personalnih obračuna. Za to su krivi ljudi koji su nedorasli svojim funkcijama. Sudovi i tužilaštva trebalo bi da budu nezavisni, ali čak i postupci predstavnika tih institucija pokazuju da to nije tako - istakao je Adamović navodeći da reforma pravosuđa nije dala rezultat i da tu ne može da pomogne ni strukturalni dijalog o pravosuđu, jer je u zastoju i ne ide pravim tokom.

Advokat iz Banjaluke Milan Romanić saglasan je sa Adamovićem da je stanje u pravosuđu lošije nego što je bilo prije reforme.

- Mnogo je primjera koji svjedoče o lošem radu pravosuđa, a posebno je kritična situacija na nivou BiH. Suspendovani glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović bio je pun obećanja da pokreće postupke za ratne zločine počinjene nad Srbima, ali to je ostalo na obećanju. Prijavio sam ga i krivično i disciplinski, jer ne rješava predmet "Dobrovoljačka ulica", ali je disciplinski tužilac, iz nekih interesa, procesuirao drugu prijavu protiv njega. Njega su na tu funkciju postavili stranci iako nije imao ni dana tužilačkog iskustva i oni ga sada i sklanjaju - kaže Romanić i dodaje da je žalosno i porazno kad se u jednoj zemlji ministar bezbjednosti i glavni tužilac prepucavaju u medijima i podnose prijave jedan protiv drugog.

Prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH suspendovala je nedavno Salihovića. Skandal je nastavljen formiranjem predmeta u Tužilaštvu BiH zbog održavanja referenduma o Danu Republike u kojem je osumnjičen predsjednik RS Milorad Dodik. Taj predmet formiran je i prije nego što se Ustavni sud BiH izjasnio da li je njegova odluka u vezi sa Danom Republike sprovedena ili ne.

Tim slučajevima prethodile su i afere poput podizanja optužnice protiv sudije Suda BiH Azre Miletić za primanje mita, prijavljivanje Kancelariji disciplinskog tužioca tužioca Muniba Halilovića, jer je radio na složenijim, a ne manje složenim predmetima, kupovine svjedoka u korist optuženog za ratne zločine Nasera Orića, podizanje optužnice protiv direktora Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH Gorana Zupca, sukobi između Salihovića i predsjednika Suda BiH Meddžide Kreso i stalni obračuni između Salihovića i ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića.

Plata

U izvještaju Savjeta Evrope navedeno je da tužioci u BiH na početku karijere godišnje zarade 23.884, a oni sa radnim iskustvom od 20 i više godina 41.369 evra.

- Tužilac početnik ima tri puta veću platu od prosječne bruto plate u BiH, a tužilac visokog ranga 5,2 puta veću platu - navedeno je u izvještaju Savjeta Evrope.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.