Foto: Srna
TRNOVO - Na prevoju Rogoj između Trnova i Kalinovika danas je kod spomen-obilježja služen parastos i položeni vijenci srpskim borcima i civilima koji su ubijeni na ovom mjestu.
Veliki broj srpskih boraca poginuo je na ovom mjestu 30. jula 1992. godine braneći strateški izuzetno važnu kotu, štiteći odstupnicu Srbima iz Trnova koji su se povlačili pred muslimanskim snagama.
U okviru Dana sjećanja na stradanje srpskog stanovništva opštine Trnovo prethodno je služena liturgija u Hramu Svetog Georgija, kao i parastos, te položeni vijenci kod centralnog spomenika u ovoj opštini u kojoj je tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata nastradala 101 nevina civilna žrtva, a za odbranu ognjišta život položilo 130 boraca.
Obilježavanju su prisustvovali članovi porodica ubijenih, predstavnici udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, te opštinska delegacija.
Vijence su položili članovi porodica ubijenih, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac, predstavnici Boračke organizacije Republike Srpske, udruženja proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, te načelnik Trnova Miroslav Bjelica, kao i predstavnici opština Istočno Novo Sarajevo i Kalinovik.
Vijenac je položio i savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Boško Jugović i pripadnici Trećeg pješadijskog (Republika Srpska= puka.
Isidora Graorac izjavila je u Trnovu da ni tri decenije nakon rata pravda nije zadovoljena za srpske žrtve u jednoj od najstradalnijih opština Republike Srpske.
Graorac je naglasila da većina počinilaca zločina u Trnovu nije procesuirana, zbog čega je neophodno istrajati na očuvanju istine i kulture sjećanja.
Istakla je da su porodice od završetka rata očekivale da će pravosudne institucije, prije svega Haški tribunal, a potom Sud i Tužilaštvo BiH, procesuirati odgovorne za zločine nad Srbima.
- Očekivali smo da oni koji su počinili monstruozne zločine, posebno u Trnovu kao jednoj od najstradalnijih opština Republike Srpske, odgovaraju. Desilo se suprotno. Većina onih koji su činili te zločine danas šetaju slobodno, a postupci koji su pokrenuti nisu okončani onako kako bi trebalo- rekla je Graorac.
Ona je naglasila da se istina o stradanju Srba mora sačuvati i trajno dokumentovati zbog generacija koje dolaze, kako bi znale kakvu su žrtvu podnijeli njihovi preci.
Zamjenik predsjednika Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Goran Šehovac rekao je da je Trnovo najveće stradalničko mjesto u Sarajevsko-romanijskoj regiji i jedno od najstradalnijih u Republici Srpskoj, podsjetivši da su upravo na ovom području počinjeni neki od prvih zločina nad Srbima u BiH.
On je naglasio da za ubistva srpskih civila i boraca u Trnovu i okolnim selima gotovo niko nije odgovarao, ocijenivši da je to sramota pravosudnih institucija BiH.
Šehovac je rekao da takvo postupanje ne vodi pomirenju niti izgradnji normalne BiH, jer porodice žrtava ni nakon više od tri decenije nisu dočekale pravdu.
- Kada neko pita zašto u Republici Srpskoj nema povjerenja u institucije BiH, evo odgovora. Zato što niko nije u zatvoru za zločine počinjene nad Srbima u Trnovu i okolnim selima - poručio je Šehovac.
On je naveo da posebno boli činjenica da se pojedini osuđeni za ratne zločine danas slobodno kreću, dok porodice ubijenih svake godine dolaze na spomen-obilježje da odaju poštu svojim najmilijima.
- Opština Trnovo jedna je od najstradalnijih opština u Republici Srpskoj, jer je u proteklom Odbrambeno-otadžbinskom ratu uništeno oko 70 odsto stambenog i privrednog fonda, a izgubljeno je 13 odsto prijeratnog srpskog stanovništva - rekao je načelnik Trnova Miroslav Bjelica.
Najmlađa žrtva, dodao je imala 18 mjeseci.
- Prvo su joj polomili ruke, pa je onda ubili. Poražavajuća je činjenica da i danas niko nije odgovarao ni za jedan zločin na Srbima počinjen na području opštine Trnovo- rekao je Bjelica.
Bjelica je naglasio da će se nastaviti čuvati sjećanje na poginule borce i civile, te apelovao na Sud i Tužilaštvo BiH da procesuiraju ratne zločince koji su počinili veliki zločin na podruju Trnova.
-Danas je tužan i težak dan za opštinu Trnovo, jer smo 30. jula 1992. godine napustili naša vjekovna ognjišta, a dan kasnije nam je zapaljena pravoslavna crkva- podsjetio je Bjelica.
Predsjednik Skupštine grada Istočno Sarajevo Boško Jugović naveo je da je opštinska uprava zajedno sa gradom Istočno Sarajevo učinila mnogo da se stvore uslovi da oni koji su se vratili u Trnovo mogu da žive dostojno čovjeka, ističući da gubitak 13 odsto stanovništva u proteklom ratu govori o žrtvi koju je podnijela ova opština.
Jugović je ukazao na važnost kulture sjećanja, dodajući da današnje generacije ne smiju zaboraviti šta se događalo u proteklom ratu.
-Bitno je da znamo šta se desilo i da ove zločine osudimo, ako ih već ne može osuditi BiH i sudovi kakvi jesu. Mi smo ti koji trebamo da zapamtimo, ne zaboravimo i da prenosimo mlađim generacijama, a svakako i da stvorimo uslove novim naraštajima da mogu živjeti ovdje dostojno čovjeka- rekao je Jugović.
Načelnik opštine Kalinovik Radomir Sladoje izjavio je da je poznato šta se desilo na prevoju Rogoj tokom proteklog rata, ali da za stradanje Srba nikada niko nije odgovarao.
-Ima preživjelih boraca, onih koji su bili zarobljeni i zna se sve šta se desilo, ali, nažalost, niko nije osuđen za taj zločin- rekao je Sladoje.
Sladoje je podsjetio da su u proteklom ratu nastradali mladi sa područja Kalinovika, Trnova, Foče, Gacka i dali život za stvaranje Republike Srpske, te da se njihova žrtva ne smije zaboraviti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.