Pravda kuca na vrata zločinaca: Slijede li nove optužnice za zločine nad Srbima?

DERVENTA - Dolazak američkih istražilaca i ispitivanja logoraša o iživljavanju nad Srbima u derventskim kazamatima polovinom 1992. je pokrenulo snažnu lavinu od koje, u prvom redu, preživjeli očekuju da lica za koja su se raspitivali budu, poput Azre Bašić, procesuirana za počinjene zločine, a nada u bolje sutra još tinja i kod Brođana, koji su, takođe, među prvima na svojoj koži osjetili mržnju dojučerašnjih prvih komšija.

KLjUČNE INFORMACIJE

• Američki istražioci saslušali su osam preživjelih logoraša o zločinima nad Srbima u logoru Rabić kod Dervente.
• Preživjeli očekuju da lica koja žive u SAD, a sumnjiče se za ratne zločine, budu procesuirana poput Azre Bašić i Almaza Nezirovića.
• Posebno interesovanje istražilaca, prema tvrdnjama logoraša, bilo je usmjereno na braću Skelić i druge osumnjičene.
• Predstavnici srpskih udruženja iz Broda najavljuju dostavljanje dokumentacije o zločinima američkim vlastima.

U Derventi su, tokom proteklog Odbrambeno-otadžbinskog rata, dok još nije bila ni formirana Vojska Republike Srpske, hrvatske i muslimanske snage napade lokalno stanovništvo srpske nacionalnosti. Istovremeno, u gradu su formirani logori za Srbe, među kojima je najozloglašenije bilo u Domu vojske i na lokaciji Rabić gdje je bilo zatočeno 120 Srba dok je ukupno, kroz derventske logore, prošlo više stotina srpskih civila.

Grupa američkih tužilaca je prošlu sedmicu provela u gradu na obalama Ukrine i saslušala ispovijesti osam bivših logoraša o strahotama koje su pretrpjeli u logoru u vojnom skladištu Rabić na teritoriji Dervente s proljeća 1992.

Deportacije

U Derventi su, naime, početkom ratnih devedesetih godina prošlog vijeka, vođene teške borbe, počinjeni teški zločini, a na stotine, mahom civila, srpske nacionalnosti je odveden u neki od zloglasnih logora koje su na tlu tadašnje opštine formirala hrvatsko-muslimanske snage.

Izjave preživjelih koje su dokumentovane u predmetima koji su vođeni pred domaćim pravosuđem i publikacijama o zločinima nad Srbima u poslednjem ratu svjedoče o razmjerama iživljavanja nad zatvorenicima samo zato jer su bili pravoslavci.

Jedan od najsurovijih bila je Azra Bašić, pripadnica riječke brigade koja je harala Derventi. Bašićeva, koju su nazivali krvava Azra osuđena je 2018. u Sudu BiH na 14 godina zatvora zbog teških zločina, među kojima i klanje.

Na teret joj je, naime, stavljano da je periodu od aprila do juna 1992. godine lično počinila ubistvo jednog civila i učestvovala u nanošenju snažnog fizičkog i duševnog bola i patnje, kao i mučenju većeg broja civila srpske nacionalnosti koji su bili zatvoreni u Domu JNA u Derventi.

Ona je, naime, nakon rata napustila BiH i emigrirala u Kentaki - SAD, ali je lišena slobode i procesuirana zbog imigracijske prevare, odnosno jer je dala netačne podatke američkim vlastima o učešću u ratu u BiH, a zbog čega je za njom još ranije bila raspisana potjernica.

Slična sudbina dočekala je i Almaza Nezirovića, bivšeg pripadnika HVO-a. On je 2015. godine izručen iz Amerike, a dvije godine kasnije presuđen je u Sudu BiH.

Očekuju nove procese

Da će ti epilozi biti nastavljeni očekuje predsjednik Udruženja logoraša Derventa Drago Knežević koji je među prvima prošle sedmice dao izjavu američkim tužiocima koje, kako kaže, za sada interesuju jedino zločini u Derventi.

- Američki istražioci su bili i otišli i vjerujem za ova lica o kojima su istraživali da će sigurno raditi na tome. Sada je samo pitanje da li će im biti suđeno u Americi ili će biti izručeni BiH. Ali sam siguran da će istražni organi u SAD odraditi to 99,9 odsto. Kako su odradili za Azru Bašić, Almaza Nezirovića, e tako će uraditi i za ove neljude zbog kojih su i došli čak ovdje - kazao je Knežević za "Glas Srpske".

Knežević je ranije potvrdio da su američki tužioci, koji su poslednjeg dana otišli i na lokaciju nekadašnjeg logora Rabić, sve detaljno radili i ispitivali svjedoke.

Najviše pažnje su posvetiti slučajevima koji se odnose na braću Murisa i Harisa Skelića, koji je već osuđen na godinu zatvora, a osumnjičene za ratne zločine nad Srbima u Derventi 1992. godine.

- Zainteresovani su se za njih, pogotovo što su na osnovu lažnih iskaza da nisu bili učesnici proteklog rata, dobili radne dozvole i vize za boravak u SAD, ali i za druge - pojasnio je Knežević koji je istražiteljima-tužiocima predao tri knjige ekspertize o ratnim zločinima nad Srbima u Derventi.

Svjedočenja

Knežević je, naime, jedan od nekoliko stotina Srba koji su prošli torturu u logorima u Derventi. Zbog ubistava i mučenja zatvorenika su vođeni i procesi pred pravosuđem te su pojedinci i osuđeni na zatvorske kazne, od godinu pa do nekoliko njih

Ranije je upravo on i svjedočio o zlodjelima Skerlića koji su blizanci.

- Jedan me je izvodio napolje, naredio mi da kleknem i dao pištolj da se ubijem. Stavio sam ga na sljepoočnicu, povučem, ali opali naprazno i on meni opsuje majku četničku, iz riječi da bi se ubio. Kako sam klečao, udarao me vojničkim čizmama po grudnom košu i licu - ispričao je Knežević, dodajući da je i nakon toga ostao u hangaru na Rabiću, ukopanom pod zemljom, još neko vrijeme.

Ostoja Šarčević, koji je takođe prošle sedmice odgovarao na pitanje grupe istražilaca iz Amerike u nekoliko navrata je govorio tome kako je bio u grupi od 15 do 18 zarobljenika koji su odvedeni u nekadašnji Dom vojske. Tu je bila i zloglasna Azra Bašić.

- Pokojni Blagoje Đuraš je bio sav krvav. Nos odbijen, vilica. Naredila je da se sklone, kleknula, izvadila leptir-čakiju. Zaklala ga je. Rekla je: "Nek vojvoda lakše diše". Meni i Gariću je naredila da ližemo lokvu krvi koja je bila na grudima Blagoja. Tjerali su nas da igramo kolo po razbijenom staklu - svjedočio je, između ostalog, Šarčević.

Srbi su ubijani i u drugim logorima koji su bili formirani u Derventi, a zarobljenici su, kako je pričano, odvođeni i na radove, a u stvari su bili živi štit s obzirom na to da je VRS počela operaciju „Koridor“.

Tinja nada

U BiH je, prema evidencijama, otvoreno nekoliko hiljada predmeta ratnih zločina, a pravdu čekaju i u Brodu, čiji su predstavnici došli i u Derventu nakon saznanja da su u taj grad došli istražioci iz Amerike.

Predsjednik Organizacije za traženje poginulih boraca i nestalih civila iz Broda Marko Grabovac je potvrdio da za "Glas" da će, kako je i najavio, da ekspertizu o počinjenim ratnim zločinima u logorima za Srbe na području Broda predati Ambasadi SAD u BiH po savjetu istražilaca.

Svjedočenja i drugi dokazi iz ekspertize temeljno su prikupljeni, a riječ je o dokumentaciji koja je ranije dostavljena i Haškom tribunalu, a poznata je i domaćem pravosuđu.

I u Brodu su, podsjetio je, djelovali pripadnici Hrvatske vojske i HVO-a u sadejstvu sa muslimanskim snagama. Grabovac, iako nije uspio ekspertizu o zločinima i logorima u Brodu 1992. preda kako je htio u ruke američkim tužiocima dok su bili u Derventi, ne odustaje.

- Imamo snimke, naredbe i druge dokaze njihovih nečasnih radnji u Brodu. Za nekoliko mjeseci iza sebe su ostavili masovne grobnice, tri centralna logora i još dosta manjih kao i zatvora gdje su bili zarobljene osobe srpske nacionalnosti, bez obzira na starost i spol. Sve su tako planirano radili, a i ljudi iz Dervente je bilo u brodskim kazamatima. Nećemo stati dok sve ne istjeramo na čistac, pred lice pravde. I zbog brata kojeg sam pronašao u jednoj masovnoj grobnici i majke koju nisam pronašao - istakao je Grabovac koji je svojevremeno bio i član Savjetodavnog odbora Instituta za nestala lica BiH.

Dolazak američkih istražilaca pozdravio je predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Milovan Gagić, u nadu da je ovo početak ozbiljnog istraživanja u vezi sa srpskim žrtvama proteklog rata, a otvoreno su pozvani i da dođu u Sarajevu gdje je bilo više od 100 logora za Srbe u posljednjem ratu.

Ekspertize

778

logora za Srbe na teritoriji bivše Jugoslavije

• 536 u BiH (od čega 126 u sarajevsko-romanijskoj regiji i 57 u Posavini)
• 221 u Hrvatskoj
• 21 u Sloveniji

(podaci republičkog Udruženja logoraša)

Memorijalni centar

Predstavnici grada Dervente i Memorijalnog centra Republike Srpske su krajem marta ove godine potpisali sporazum, čime je ozvaničen početak realizacije projekta sistematskog snimanja i arhiviranja svjedočanstava članova porodica poginulih i nestalih civila i vojnika sa područja grada.

Direktor Memorijalnog centra Denis Bojić rekao je da svjedočenja treba da budu dio najveće digitalne baze stradanja srpskog naroda, što bi umanjilo mogućnost manipulacije i istorijske revizije, ističući da u Derventi ima više od 300 porodica koje mogu da svjedoče o gubitku člana svoje porodice koji je poginuo kao pripadnik Vojske Srpske ili nestao i stradao kao civil.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.