Potrebno više novca za biračke odbore

Sarajevo - Centralna izborna komisija (CIK) BiH predložila je da u BiH bude formirana nova radna grupa da bi bio unaprijeđen izborni proces, uvedene nove tehnologije i pronađen način za uvećanje prihoda izborne administracije.

Ti i drugi prijedlozi su pobrojani u izvještajima o sprovođenju opštih izbora 2018. godine te o sprovođenju zakona iz nadležnosti CIK-a u prošloj godini, koji su dostavljeni u Parlament BiH. U najnovijem dokumentu, koji je potpisao predsjednik CIK-a Branko Petrić, na prvo mjesto stavljena je neophodnost reformi u narednom periodu, bez preciziranja rokova.

- Najbolja forma koju predlažemo je formiranje interresorne radne grupe za izmjene i dopune izbornog zakonodavstva, a poseban akcenat stavljamo na potrebu implementacije svih presuda Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava - naveo je Petrić.

Dio preporuka CIK-a se odnosi na modernizaciju izbornog procesa, o kojem je i ranije bilo dosta riječi, ali ništa nije dobilo potrebnu podršku.

- Neophodno je izraditi strategiju za primjenu novih tehnologija u izborom procesu i akcioni plan za njeno sprovođenje, a u skladu sa zaključkom Savjeta ministara BiH iz jula 2017. godine. Postoji potreba i za povećanjem sredstava za finansiranje izborne administracije, posebno za rad u biračkim odborima, zbog izuzetno niskih naknada, usljed čega je na izborima 2018. godine zabilježen veliki broj odustanaka - zaključeno je u preporukama CIK-a.

Delegat SNSD-a u Domu naroda Parlamenta BiH Lazar Prodanović, koji je više godina bio član jedne interresorne radne grupe za izmjene izbornog zakonodavstva, kaže da su promjene neophodne, ali da je u ovom momentu nezahvalno bilo šta prognozirati, jer ni Parlament BiH, koji treba da da zeleno svjetlo za formiranje nove radne grupe, ne radi zbog nemogućnosti da se na nivou BiH postigne dogovor o formiranju vlasti.

- Bilo bi dobro kada bi, nakon razmatranja ove analize, kolegijumi oba doma Parlamenta BiH donijeli odluku o konstituisanju radne grupe, jer je to veća garancija da će izmjene i dopune Izbornog zakona imati podršku - rekao je Prodanović i podsjetio da neka od otvorenih pitanja zahtijevaju i izmjenu Ustava BiH.

Naglasio je da u ovoj oblasti ima dosta posla, a u vrhu je i sređivanje stanja u biračkim odborima i rad na svim pitanjima koja treba da smanje moguće zloupotrebe.

Izborni zakon BiH do sada je mijenjan više od 20 puta, ali time nisu riješeni suštinski problemi izbornog procesa i partija. Izmjene koje su rađene su mahom bile kozmetičke prirode, a do njih se došlo radom radnih grupa, u kojima su bili članovi Parlamenta BiH i CIK-a. Najznačajnija promjena desila se prije raspisivanja lokalnih izbora 2016. godine, kada je podignut unutarstranački cenzus za osvajanje mandata, čime je smanjena mogućnost izbornog inženjeringa na listama. Najkrupnija pitanja su još otvorena, a tiču se, između ostalog, primjene odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” iz 2009. godine, a koja se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH. Naredni izbori trebalo bi da budu u oktobru 2020. godine, kada će birači birati gradonačelnike i načelnike opština te odbornike u lokalnim skupštinama. I dalje su pod upitnikom izbori u Mostaru, gdje su građani posljednji put na birališta izašli 2008. godine.

FBiH

Izborna komisija je u analizi skrenula pažnju da, iako je prošla godina od posljednjih opštih izbora, svi rezultati još nisu implementirani. Tu je naglašeno da još nisu sprovedeni posredni izbori za predsjednika i potpredsjednike FBiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.