Potpisivanje protokola o saradnji tužilaštava krajem januara

Beograd - Protokol o saradnji tužilaštava Srbije i BiH o ustupanju dokaza u slučajevima ratnih zločina biće potpisan krajem januara u Briselu, izjavio je danas zamjenik srpskog tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić, prenose agencije.

- Time ćemo zakružiti priču o regionalnoj saradnji između svih tužilaštava - rekao je Vekarić na Debati o suđenjima za ratne zločine u Srbiji povodom izvještaja Fonda za humanitarno pravo.

Vekarić je rekao da je protokol o saradnji srpsko Tužilaštvo parafiralo prije dva dana u prostorijama Delegacije EU u Beogradu.

Protokolom o saradnji Tužilaštva BiH i Tužilaštva Srbije za ratne zločine predviđeni su modaliteti razmjene dokaza i informacija u predmetima ratnih zločina.

Napredak u procesuiranju ratnih zločina u regionu

Direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović smatra da parafiranje protokola o saradnji tužilaštava Srbije i BiH u progonu počinilaca ratnih zločina predstavlja bitan napredak u procesuiranju ratnih zločina u regionu.

- Na ovaj događaj se dugo čekalo, a rezultat je zahtjeva i pritiska iz Republike Srpske i međunarodne zajednice strukturalnim dijalogom o reformi pravosuđa u BiH. Potpisivanjem ovog protokola otvara se mogućnost razmjene dokumentacije i podataka u vezi sa ratnim zločinima počinjenim u BiH - rekao je Velimirović.

On je podsjetio da je Srpska insistirala na potpisivanju protokola o saradnji tužilaštava BiH i Srbije, kako bi se ubrzalo procesuiranje odgovornih za počinjene ratne zločine nad Srbima u BiH.

On je rekao da su u vezi sa ovim pitanjem karakteristična ranija hapšenja prema Interpolovim potjernicama Srbije bivšeg člana Predsjedništva Republike BiH Ejupa Ganića i generala tzv. Armije BiH Jovana Divjaka.

- Parafiranjem protokola očekujemo da dođe do neposredne saradnje tužilaštava Srbije i BiH, kako bi se što veći broj predmeta ratnih zločina procesuirao na što brži i efikasniji način sa konačnim rezultatima - bilo oslobađajućim ili osuđujućim sudskim presudama - istakao je Velimirović.

On je rekao da je interes za procesuiranje ratnih zločina vidljiv i u radu Tužilaštva Srbije za ratne zločine, podsjetivši da je u mnogim situacijama to tužilaštvo, kada je imalo namjeru da procesuira lica odgovorna za ratne zločine nad pripadnicima srpskog naroda, bilo onemogućeno zato što su njihovi napori bili osporavani iz BiH, jer nije postojao ovakav ili sličan protokol.

Velimirović je naglasio da se to najviše ogledalo u predmetu “Dobrovoljačka ulica” gdje je kompletna dokumentacija bila u Srbiji zato što je taj ratni zločin počinjen u vrijeme kada je na prostoru BiH bila stacionirana JNA i zato što je veliki broj žrtava državljana Srbije.

- To je obavezivalo Tužilaštvo Srbije za ratne zločine da pokrene istragu, kako bi se otkrili i procesuirali počinioci tih ratnih zločina, ali to nije bilo moguće zbog nepostojanja ovakvog ili sličnog sporazuma - zaključio je Velimirović. 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.