Poslije pomena jasenovačkim žrtvama u Donjoj Gradini

Jela Puđa imala samo 12 godina kada su je ustaše otjerale u logor... Spasoja Aleksić godinama u Donjoj Gradini pali veliku voštanicu za pokoj duša svoje braće i 11 školskih drugova

ZLOČIN počinjen u Jasenovcu i Donjoj Gradini ne smije da se zaboravi, a onima koji su ga počinili, neka Bog oprosti, ako može. Ovim je riječima član Izvršnog odbora Kulturnog društva "Sveti Sava" iz Kranja Dušan Lazović na najbolji mogući način opisao ono što osjeti svaki čovjek poslije obilaska najvećeg stratišta na Balkanu - Donje Gradine na domak Kozarske Dubice. Lazović je, inače, zajedno sa još 120 Srba iz Slovenije prisustvovao nedjeljnom parastosu i pomenu nevinim jasenovačkim žrtvama u Donjoj Gradini. Priznao je da je u nekoliko navrata posjećivao Memorijalni kompleks Jasenovac na hrvatskoj strani, ali da sve do nedjelje nije mnogo znao o razmjerama zločina, počinjenog s druge strane rijeke Save - u Donjoj Gradini. Zato i ne čudi što je većina posjetilaca iz Slovenije, članova pomenutog društva iz Kranja, zatim Saveza srpskih društava Slovenije i Srpske zajednice u Ljubljani, ostala potresena prizorima masovnih grobnica širom Donje Gradine. Teško je onda i zamisliti koliko je starica Jela Puđa iz Donje Gradine bila potresena prizorom koji je u svom rodnom mjestu zatekla nedugo po oslobođenju 1945. godine. Imala je samo 12 godina kada su je ustaše, zajedno sa njenom porodicom i komšijama, otjerale u logor. Drhtavim glasom baka Jela pričala je o danima provedenim u logoru, zatim u najmu kod jedne hrvatske porodice i napokon o oslobođenju i povratku u rodno selo. Prisjeća se da još 1944. godine imala priliku da nakratko vidi u šta je pretvorena njena Gradina! - Tada su se dogodila najmasovnija ubistva u Gradini. Duž cijelog nasipa bila su razasuta ljudska tijela. Negdje vidiš ljudsku ruku, negdje nogu, glavu, kosu... sve to viri iz zemlje... Sjećam se da sam na jednom drvetu vidjela obješenu ženu, izdaleka mi se učinilo da je moja mama - uz jecaj se prisjetila baka Jela, koja je već zagazila u 78. godinu života, ali slike užasa nije mogla da izbriše iz sjećanja. Baš kao ni starina Spasoja Aleksić, koji već godinama u Donjoj Gradini pali veliku voštanicu za pokoj duša svoje braće i 11 školskih drugova, čije su kosti razasute u masovnim grobnicama širom najvećeg balkanskog stratišta. Deda Spasoja kaže da mu se posebno u sjećanje urezala stravična smrt njegovog druga Branka, tada dvanaestogodišnjeg dječaka, koga su ustaše živog bacile u peć Ciglane! Baka Jela i deda Spasoja, nažalost, nisu jedini koji u Donju Gradinu dolaze sa teškim sjećanjima i živim ranama. Godišnji pomeni i sjećanja na herojski proboj preostalih logoraša iz Jasenovca prilika je da se preživjeli susretnu, pretresu bolna sjećanja i jedni drugima pruže utjehu, ali i da se uvjere da nove generacije neće zaboraviti ko je i zbog čega napunio masovne grobnice širom Donje Gradine. Ukazao je na to i predsjednik Republike Srpske Milan Jelić, koji je pozvao međunarodnu zajednicu da u ime pravde i humanosti obezbijedi međunarodnopravnu zaštitu Spomen-područja Donja Gradina i pomogne u razotkrivanju prave i potpune istine o prirodi, cilju, zločinačkom i genocidom djelovanju tadašnje ustaške državne tvorevine Nezavisne države Hrvatske. Predstavnik Jevrejske zajednice u Republici Srpskoj Jozef Atijas upozorio je na neprestane pokušaje revizije istorije i istine o broju stradalih u jasenovačkom paklu. Prema njegovim riječima, revizionisti pokušavaju da predstave Jasenovac kao "radni logor", prećutkujući činjenicu da je on od prvog do posljednjeg dana bio - fabrika smrti! Koncentracioni logor Jasenovac osnovale su ustaše, koje su 10. aprila 1941. godine proglasile Nezavisnu državu Hrvatsku. Sistem jasenovačkih logora smrti postojao je od avgusta 1941. pa do 22. aprila 1945. godine. Poslijeratne vlasti bivše SFR Jugoslavije tvrdile su da je u Jasenovcu stradalo oko 700 hiljada ljudi, žena i djece. Najbrojnije žrtve dao je srpski narod - oko pola miliona. Donja Gradina je bila u sastavu jasenovačkog logora od februara 1942. godine i to prvenstveno kao groblje ustaške fabrike smrti. Stotine hiljada ljudi, žena i djece ubijeno je i sahranjeno upravo u Donjoj Gradini, i to u 125 masovnih grobnica, raspoređenih u devet grobnih polja. Zbog toga je, prema riječima predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Nikole Špirića, Donja Gradina mjesto sjećanja i opomene, a za neke i mjesto kajanja. - Žalim što danas nema mnogo onih koji bi trebalo da budu ovdje. Oni treba sebi da postave pitanja da li su i 60 godina poslije Gradine i Jasenovca na drugoj strani - zapitao je Špirić iz Donje Gradine. D. MAJSTOROVIĆ VISOKI PREDSTAVNIK Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Švarc-Šiling posjetiće Donju Gradinu, ali u privatnom aranžmanu, potvrdio je našem listu portparol Kancelarije Kris Benet. Na pitanje zašto prvi čovjek međunarodne zajednice u BiH insistira na privatnoj posjeti, Benet je odgovorio da visoki predstavnik ima pravo da odluči kako će gdje putovati. Uz konstataciju da se o tome nije trebalo ni govoriti, Benet je naglasio i to da Švarc-Šiling i te kako dobro zna šta je Donja Gradina i kakav je njen značaj, tako da upravo zbog toga želi da obiđe to Spomen-područje bez medijske pažnje! NjUJORK Dan sjećanja na žrtve Jasenovca obilježen je u nedjelju i u Njujorku. Kod jasenovačkog spomen-kamena u bruklinskom Memorijalnom parku holokausta pročitana su imena voljenih, koji su stradali u hrvatskom logoru smrti Jasenovac, ali i na drugim stratištima širom ustaške Nezavisne države Hrvatske. - Održavanje ovakvih komemoracija i izučavanje lekcija o zločinu, počinjenom u Jasenovcu, osnovni je korak u uspostavljanju mira i pravde na Balkanu, ali i u izgradnji budućnosti, temeljenoj na razumijevanju i poštovanju ljudskih prava - poručio je nacionalni koordinator njujorškog Instituta za istraživanje "Jasenovac" Beri Lituči. Dan ranije, u subotu, 21. aprila, u Njujorku je prikazan i dokumentarni film kustosa Spomen-područja Donja Gradina "Sunce u žitu", koji govori o stradanjima u logoru Jasenovac.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.