Poslije Oluje: Iz ove kože se ne može

Beograd/Banjaluka - Predstavnici Srba prognanih iz Krajine za vreme "Oluje" okupili su se danas ispred Crkve Svetkog Marka u Beogradu gdje je održan pomen žrtvama stradalim prije 19 godina.

S pet godina Danijela Bakrač je s porodicom proterana iz Luščana, kraj Gline. Danas je sa svojima ispred Crkve Svetog Marka u Beogradu.

"Ja sam tačno prije 19 godina došla u Srbiju. Otac mi je poginuo, stric mi je poginuo i današnji dan je za našu porodicu najtužniji dan u našim životima. Kad obučem nošnju, to je jedini način da se ja vratim tom nekom porijeklu, korijenima i da se povežem sa nečim što nažalost više ne postoji", priča nam Danijela.

4. avgust ne zaboravljaju ni mnogo stariji. Oni koji su prije 19 godina napustili Knin kažu da ih i dalje pritiskaju događaji iz prošlosti, ali da su se na neki način i pomirili sa sudbinom.

"Iz ove kože se ne može" i "što je tu je, gotovo, nema više", najčešći su komentari stanovnika Knina koji su se okupili danas na pomenu žrtvama "Oluje" u Crkvi Svetog Marka na Tašmajdanu.

19 godina od početka "Oluje", koja je započela 4. avgusta vojnom akcijom oružanih snaga Hrvatske, u kojoj je poginulo i nestalo 1.853 Srba, a protjerano najmanje 220.000 njih - za Srbiju je "težak i tužan" dan.

"Mi ne želimo da gledamo u tuđe dvorište, ali smatram da ovo nije ni prilika da neko slavi progon svojih građana. Mi ne želimo da dijelimo lekcije ali je to svakako prilika da se ova poruka uputi i to je na nekim drugima da razmišljaju o tome. Mi moramo da razmišljamo o svom narodu", kaže ministar policije Nebojša Stefanović.

Predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica Miodrag Linta kaže da u Hrvatskoj nema politričke volje da se ekshumiraju posmrtni ostraci Srba koji se nalaze na poznatim mjestima".

"Nije riješeno ni pitanje obeštećenja porodicama žrtava. Takođe imamo veliki problem oko suđenja za ratne zločine. U Hrvatskoj postoje dvostruki standardi, daleko stroži za Srbe, daleko blaži za Hrvate", kaže Linta.

Direkotr Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac izjavio je da očekuje da Međunarodni sud pravde donese presudu da su Hrvati počinili genocid nad Srbima u vojnoj akciji "Oluja" u ljeto 1995. godine.

"Ove godine imamo suđenje pred Međunarodnim sudom pravde u međusobnim tužbama Srbije i Hrvatske ko je nad kim počinio genocid. Očekujemo presudu do kraja ove ili u prvoj polovini naredne godine i o tom pitanju smo umjereni optimisti", rekao je Štrbac poslije polaganja vijenaca na groblju u Banjaluci povodom 19 godina od egzodusa Srba iz nekadašnje Republike Srpske Krajine.

On je naveo da su rođaci civila poginulih u "Oluji" prije mesec dana pred Evropskim sudom za ljudska prava tužili Hrvatsku zahtjevajući za naknadu štete.

"Sud je u 21 slučaju zatražio od Vlade Hrvatske da odgovori kakve su sve mjere preduzeli za otkrivanje ubica", rekao je Štrbac.

On je još kazao da je "Veritas" zatražio od Međunarodnog suda pravde da Hrvatskoj bude naređeno da iz svog zakona izbaci proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i prolsavljanje godišnjice "Oluje".

Obiljžavanje 19 godišnjice "Oluje" u Banjaluci je počelo sinoć paljenjem svijeća u porti hrama Hrista Spasitelja, a nastavljeno danas služenjem parastosa za nastradale i polaganjem vijenaca i cveća na groblju.

U hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja", koja je počela 4. avgusta 1995. godine, na području nekadašnje Republike Srpske Krajine ubijeno je i nestalo oko 2.000 Srba, a protjerano oko 220.000.

Srbija je još uvijek zemlja s najviše izbjeglih i interno raseljenih u Evropi. Prema podacima Komesarijata za izbeglice, od 610.000 izbjeglih, koji su od 1991. utočište potražili u Srbiji, više od 43.000 ljudi i dalje imaju status izbjeglice, od čega je skoro 32.000 iz Hrvatske.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.