BANjALUKA, SARAJEVO - Radna grupa za pripremu nacrta amandmana na Ustav BiH i izmjena Izbornog zakona BiH još nije završila povjereni posao, a s obzirom na to da je već izvjesno da ni na predstojećim opštim izborima neće biti novih pravila, eventualni dogovor ljudi iz struke bi mogao poslužiti kao dobra podloga onima koji ubuduće budu držali političke konce ove zemlje u svojim rukama.

Savjet ministara je, na prijedlog Ministarstva pravde, u oktobru 2025. usvojio Odluku o formiranju radne grupe za pripremu nacrta amandmana na Ustav BiH i nacrta zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH s ciljem izvršenja presuda suda u Strazburu.

Mjesta u radnoj grupi povjerena su političkim predstavnicima tri naroda, među kojima su i stručnjaci za ustavno pravo, a iz Savjeta ministara BiH je poručeno da povlačenjem tog poteza sprovode zaključak sa julske sjednice iz iste godine kada je usvojen Revidirani akcioni plan za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima "Zornić",  "Sejdić i Finci", "Pilav" te "Pudarić" protiv BiH.

Zadatak članova je da, u skladu sa Revidiranim akcionim planom, pripreme nacrt amandmana na Ustav BiH, idejna rješenja nacrta zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, održe dvodnevnu javnu raspravu u vezi sa tim, sačine nacrt zakona, dostave Venecijanskoj komisiji na mišljenje te upute na kraju Savjetu ministara na dalje postupanje.

Ministar pravde BiH Davor Bunoza, koji je i član radne grupe, je na početku te priče istakao da je krajnji rok da rješenja budu na stolu šest mjeseci, a sagovornici "Glasa" smatraju da to neće biti moguće ispuniti imajući u vidu posao koji je pred njima i kompleksnost materije.

 

Dva prijedloga, treći u najavi

 

Zlatko Knežević, sadašnji savjetnik ministra pravde Republike Srpske i bivši sudija Ustavnog suda BiH, kaže da je nova sjednica grupe planirana za 18. februar.

- Imamo dva prijedloga, a u najavi je i treći. I ovom momentu razgovaramo o ustavnim promjenama pa onda dalje o Izbornom zakonu. Ozbiljno se radi, konkretno i ima šta da se radi – rekao je Knežević za "Glas".

Ipak, nije optimista da će neka nova pravila uspjeti da zažive na vrijeme i budu primijenjena na opštim izborima koji su, po kalendaru, planirani za oktobar ove godine.

- Nadam se, ali to nije stvar radne grupe, već političara. April je krajnji rok, poznato je pravilo da šest mjeseci prije izbora ne treba mijenjati ta pravila. Promijeniti Ustav od februara do aprila je nemoguća misija, ali je dovoljno da se naprave barem dva zajednička modela i bude iskorišćeno od strane zakonodavca. Prvi put, u posljednjih nekoliko godina, se ide u tom pravcu – izjavio je Knežević.

Sa političkim predstavnicima bošnjačkog naroda u toj radnoj grupi nismo uspjeli stupiti u kontakt, a član HDZ-a BiH iz Parlamentarne skupštine BiH Predrag Kožul poručio je da se, za sada, još ništa značajno nije uradilo.

- Mi iz, takoreći, HNS dijela grupe smo napravili nekoliko prijedloga i uputili prema kolegama, a tiču se minimalnih ustavnih promjena koje vode do rješavanja presuda i Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, po našem mišljenju. Ipak, koliko god je radna grupa u ovom momentu jedino tijelo u BiH koje se bavi tim ključnim pitanjima, opet mi se čini da ova godina nije najbolji vremenski ambijent za razgovore. Kada će biti, o tom- potom, ali ostaje otvorena - poručio je Kožul za "Glas" i dodao da su radni materijali i njih i drugih iz grupe spremni za razmatranje.

 

Kako sprovesti presude suda u Strazburu

 

Akcioni plan za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava datira iz juna 2021. godine. "Sejdić i Finci BiH" naziv je predmeta koji je otvoren pred sudom u Strazburu polovinom 2006, a okončan tri godine kasnije odlukom da su Sejdić (Rom) i Finci (Jevrej) diskriminisani, odnosno da im je kao pripadnicima nacionalnih manjina onemogućeno da budu birani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH jer Ustav predviđa da na te pozicije dolaze pripadnici samo konstitutivnih naroda - Srbi, Hrvati i Bošnjaci.

Da bi presuda bila sprovedena u djelo, kako je naložio sud, potrebno je da u BiH bude izmijenjen Ustav BiH i izborno zakonodavstvo, a to "traže" i druge presude koje su uslijedile.

Sud u Strazburu je 2014. donio presudu u slučaju "Azra Zornić protiv BiH", koja se izjašnjava kao "građanka BiH", a utvrđena je diskriminacija budući da se, jer nije pripadnica nijednog konstitutivnog ni manjinskog naroda, nije mogla kandidovati i biti i birana. U predmetu "Ilijaz Pilav protiv BiH" dvije godine kasnije je utvrđeno da se kao Bošnjak sa adresom u Srpskoj nije mogao kandidovati za člana Predsjedništva BiH jer se u Srpskoj, kao izbornoj jedinici, bira samo srpski član Predsjedništva BiH.

U predmetu "Svetozar Pudarić" 2020. je utvrđeno da je BiH diskriminisala Pudarića u vezi sa pravom na kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda sa teritorije FBiH.

Sprovođenje ovih presuda, kao i one po apelaciji Bože Ljubića koju je donio Ustavni sud BiH, s čijom realizacijom hrvatski predstavnici u potpunosti nisu zadovoljni, pričalo se godinama unazad na brojnim međustranačkim sastancima. Iz Srpske je svojevremeno isticano da nije sporan prijedlog da u Ustavu umjesto "Srbin" piše da se bira "jedan" član Predsjedništva, ali problem je uvijek bio nemogućnost dogovora o pravilima za FBiH, odakle se biraju hrvatski i bošnjački član te institucije.

Članovi radne grupe:

• (Predstavnici Savjeta ministara)

Davor Bunoza

Radomir V. Lukić

Albin Muslić

• (Predstavnici Parlamentarne skupštine BiH)

Mladen Bosić - SDS

Nihad Omerović - NiP

Predrag Kožul -  HDZ BiH

Sredoje Nović - SNSD

Marina Pendeš - HDZ BiH

Šefik Džaferović - SDA

• (Vlada FBiH)

Nerin Dizdar

Vedran Škobić

• (Vlada Republike Srpske)

Zlatko Knežević

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.