Porijeklo imovine nigdje u svijetu ne dokazuje vlasnik

Sarajevo - Ni u jednoj zemlji regiona porijeklo imovine ne dokazuje vlasnik, već nadležni organi, a Slovačka je jedina zemlja gdje je zabilježena ovakva praksa, ali je zakon koji to pripisuje ukinut samo mjesec od početka primjene.

Navedeno je ovo u informaciji pod nazivom "Propisi o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom i upravljanju tom imovinom", koju je izradio Parlament BiH.

Ovu informaciju zatražio je pravnik i delegat Doma naroda Parlamenta BiH Krstan Simić povodom Nacrta zakona o ispitivanju porijekla imovine koji je izradila SDS. Ovim nacrtom propisuje se da svaka osoba, ako se to od nje zatraži, mora da dokaže porijeklo svoje imovine. Imovinski cenzus određen je na 500.000 maraka.

Primjeri iz regiona

Pravni stručnjaci, na nedavno održanoj javnoj raspravi o SDS-ovom Nacrtu zakona u Banjaluci, naglasili su da je on sa trenutnim odredbama, neprimjenljiv i suprotan konvencijama o ljudskim pravima.

U informaciji Parlamenta BiH, koja je u posjedu "Glasa Srpske" navedeno je da je u Slovačkoj samo mjesec bio na snazi Zakon o dokazivanju izvora imovine. Ustavni sud ukinuo ga je u oktobru 2005. godine.

- Namjena tog zakona bila je stvaranje posebnog pravnog temelja za efikasan postupak protiv svih osoba koje ne mogu dokazati porijeklo svoje imovine. Njegovi zagovornici su posebno isticali potrebu postojanja takvog zakona u slučajevima imovine funkcionera, visokih državnih činovnika i drugih osoba koje su bile važne prilikom donošenja ekonomskih ili finansijskih odluka od 1. januara 1990. godine - navedeno je u informaciji.

Kada je riječ o zemljama u regionu, u Srbiji je ovo pitanje regulisano Zakonom o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog djela.

- Zakon propisuje da su organi nadležni za otkrivanje, oduzimanje i upravljanje imovinom proisteklom iz krivičnog djela javni tužilac, sud, organizaciona jedinica MUP-a nadležna za finansijsku istragu i Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom - navodi se u informaciji i dodaje da je u Srbiji uveden i dodatni istražni instrument - finansijska istraga, koji ima cilj utvrđivanje stvarnog porijekla imovine.

U Hrvatskoj je u primjeni Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene krivičnim djelom i prekršajem. Po tom zakonu se postupa na osnovu prijedloga tužioca. U Sloveniji ne postoji poseban akt koji se odnosi na ovu oblast, koju definišu krivično i poresko zakonodavstvo.

Svijet

U informaciji Parlamenta BiH navedeni su primjeri regulisanja ove oblasti u Italiji, Velikoj Britaniji i Irskoj.

U Italiji sticanje imovine kontroliše finansijska policija. Ona ima diskreciono pravo samostalnog istraživanja.

- Finansijska policija sama daje inicijativu i istražuje poreske utaje, finansijske prekršaje i druge vidove kršenja propisa. Poslije istrage, finansijska policija može po zakonu zahtijevati dokaz o zakonitosti stečene imovine - navodi se.

U Velikoj Britaniji na snazi je Zakon o imovinskoj koristi stečenoj krivičnim djelima, gdje za razliku od krivičnog postupka u građanskoj zapljeni, naglasak nije na pojedincu, već na imovini koja je stečena krivičnim djelom.

U Irskoj Zakon o imovinskoj koristi stečenoj krivičnim djelom omogućava nadležnom sudu da odredi osiguranje ili zamrzavanje različitih sredstava koja potiču iz krivičnih djela odnosno kada postoji sumnja o takvom izvoru.

Krstan Simić kaže da ova informacija pokazuje da način ispitivanja porijekla imovine, kakav je predložila SDS, ne postoji nigdje u svijetu.

- Iz analize je vidljivo da su sve države tu oblast vezale za postojanje izvršenja krivičnog djela. Jednostavno, imovina se može oduzeti samo putem konfiskacije, ako je predviđena prateća krivična sankcija zbog izvršenja nekog krivičnog djela - rekao je Simić.

Dodao je da je riječ o ozbiljnom pitanju, koje ne bi smjelo da bude opterećeno pričom "drž'te lopova".

- Ne treba dizati galamu o tome kako su svi lopovi kojima treba oduzimati imovinu. Ovako predložen SDS-ov zakon proizveo bi situaciju kao i u Slovačkoj, a u kojoj bi imali stotine hiljada predmeta, gdje svako svakog tuži i traži provjeru njegove imovine, a u takvom prilivu predmeta imali bi samo nezadovoljne ljude - istakao je Simić.

Nacrt zakona o ispitivanju porijekla imovine usvojen je u Narodnoj skupštini RS krajem januara ove godine uz zaključak da se uputi u stručnu raspravu. SDS je pristala na to da se zakon mijenja.

Propisi u BiH

U informaciji se navodi da je u BiH zapljena i oduzimanje imovine stečene krivičnim djelima definisana Krivičnim zakonom BiH, Zakonom BiH o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera i Zakonom o izvršnom postupku BiH pred Sudom BiH.

- Na nižim nivoima ti propisi su entitetski krivični zakoni i Krivični zakon Brčko distrikta BiH, te Zakon o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela RS - ističe se u informaciji.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.