Foto: Poništen nezakonit izbor rukovodstva Federacije BiH
SARAJEVO, BANjALUKA - Centralna izborna komisija (CIK) BiH odlučila je juče da izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH nije sproveden u skladu sa Izbornim zakonom BiH, zbog čega je poništila te izbore.
Dom naroda Parlamenta FBiH na nezakonit način formirali su SDP i potpisnice platforme te stranke - SDA, HSP i Narodna stranka "Radom za boljitak". Te stranke su poslije konstitutivne sjednice Doma naroda izabrale predsjednika i potpredsjednike i Vladu FBiH.
Na te odluke reagovali su predsjednik FBiH Borjana Krišto i lider HDZ-a BiH Dragan Čović koji su uputili odvojene zahtjeve CIK-u za preispitivanje procesa formiranja vlasti.
Postupajući po primljenim prigovorima koji se odnose na održavanje konstitutivne sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH i izbor rukovodstva FBiH od prošle sedmice CIK je utvrdila da nisu bili ispunjeni uslovi za formiranje Doma naroda, jer nisu izabrani delegati iz svih kantonalnih skupština.
Usvojen je i zaključak kojim se nalaže zakonodavnim tijelima Posavskog, Livanjskog i Zapadnohercegovačkog kantona da to odmah urade da bi se završio proces izbora delegata za Dom naroda FBiH.
Ove odluke CIK-a usvojene su većinom glasova, odnosno sa četiri glasa "za" i jednim "protiv". Protiv odluka koje je donijela CIK jedino je glasao Mile Kudić koji smatra da ta institucija nije nadležna da razmatra odluke zakonodavne vlasti.
Predsjednik CIK-a Irena Hadžiabdić objasnila je da njihove odluke nisu pravosnažne i da se na njih može uložiti žalba Sudu BiH u roku od dva dana od dana prijema odluke. Tek poslije odluke Apelacionog odjeljenja Suda BiH odluke CIK-a biće konačne.
- Ako Sud prihvati naše odluke one će biti objavljene u "Službenom listu" i postati pravosnažne - rekla je Hadžiabdićeva i dodala da će o problemu formiranja vlasti u FBiH odlučivati i Ustavni sud FBiH.
Hadžiabdićeva je istakla da CIK nema nikakve mogućnosti da natjera bilo koga da poštuje rok, jer takve mogućnosti nisu sadržane u Izbornom zakonu BiH.
Komentarišući odluke CIK-a Čović je za "Glas Srpske" izjavio da je poništenje nelegalnog izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH bila jedina moguća opcija i da odluka CIK-a vraća vjeru da ima ljudi koji su spremni da rade u skladu sa zakonom i Ustavom BiH bez obzira na pritiske kojima su izloženi.
- Nijedno drugo rješenje nije bilo moguće, jer je grubo prekršen Izborni zakon. Nadam se da će ove odluke prihvatiti i oni koji su pokušali da na neustavan način formiraju vlast - rekao je Čović i naglasio da je pokušaj SDP-a da na mala vrata napravi građansku državu politički sunovrat i opasna igra koja nije dobra za BiH.
Predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić kazao je juče da su odluke CIK-a očekivane i jedine moguće, jer se nisu stekli zakonski uslovi za sazivanje sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH. Dodao je da delegati Doma naroda, koji su se okupili 17. marta na konstitutivnoj sjednici, nisu imali sertifikate CIK-a o preuzimanju mandata kako bi odlučivali.
- Prema tome, radnje koje su uslijedile poslije te nelegalne sjednice nisu ustavne. Jedino rješenje je da se osobe koje su nezakonito sjele u kancelarije ministarstava i Vlade FBiH spriječe da dalje koriste pozicije da ne bi došlo do još većeg kršenja zakona i Ustava - rekao je Ljubić i dodao da je neophodno nastaviti razgovore da bi se uspostavila legitimna i legalna vlast u FBiH.
Predsjednik RS Milorad Dodik rekao je juče da će se ovih dana krenuti u dijalog da bi se vidjelo šta se može uraditi o pitanju formiranja vlasti na nivou BiH. Dodao je da nema mnogo optimizma, jer je "situacija u FBiH složenija nego ranije".
- U razgovorima o formiranju vlasti na nivou BiH moraju se poštovati princip rotacije, nacionalni balans i zahtjev da Srbi dobiju mjesto ministra inostranih poslova BiH. HDZ BiH i HDZ 1990. su nezaobilazan faktor u konstituisanju vlasti na nivou BiH - rekao je Dodik.
CIK je juče zbog nedostavljanja izjava o imovinskom stanju u zakonom predviđenom roku sa po 300 maraka kaznila Ekrema Ajanovića, Enesa Duvnjakovića, Adisa Geca, Šemsudina Hadrovića, Aliju Kurtovića, Vjekoslava Mandića, Eseda Omerkića, Tunju Oršolića, Jovu Paripovića, Igora Rajnera, Fahira Subašića i Mehmeda Žilića.
Zbog sukoba interesa CIK je Almedinu Miladinu izrekla zabranu kandidovanja za bilo koju funkciju izabranog funkcionera, nosioca izvršne funkcije ili savjetnika u toku četiri godine, a Amela Mekića kaznila sa 2.000 maraka.
Predsjednik FBiH Borjana Krišto kazala je da odluka CIK-a znači da ona može da nastavi svoj posao.
- Želim da čestitam CIK-u što je pokazala da postoje institucije koje rade na osnovu Ustava i zakona - rekla je Krišto i dodala da se pokazalo da je vlast u FBiH konstituisana mimo zakona i Ustava.
Krišto je rekla da za nju Vlada koja je formirana 17. marta ne postoji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.