Položaj Srba u Mostaru krajnje nezavidan

Procenat zaposlenosti službenika srpske nacionalnosti u organima javne uprave manji je od procenta srpskog stanovništva, koji trenutno živi u Mostaru, istakao Milan Jelić... Šantićev grad ne smije ostati bez srpskog naroda, naglasio Nikola Špirić

PREMA posljednjem popisu stanovništva u BiH iz 1991. godine, u Mostaru je živjelo 23.846 Srba i 12.768 Jugoslovena, od kojih su većina bili Srbi. Međutim, podaci UNHCR-a iz juna 2007. godine govore da se u istočni dio grada vratilo svega 3.869 Srba, a u zapadni dio Mostara samo 4.124 stanovnika srpske nacionalnosti. Na poražavajuće slab povratak Srba u grad u dolini Neretve presudno je uticala činjenica da Srbi ne postoje u normativno-pravnim aktima i u Statutu grada podijeljenog na bošnjački i hrvatski dio. Predstavnika srpskog naroda jedva da ima u strukturama lokalne vlasti. Mostarski Srbi su, osim toga, i politički neorganizovani. Jedino svjetlo u mostarskoj tami predstavlja Srpska pravoslavna crkva, oko koje se okuplja srpski živalj, ali zabrinjava činjenica da dvanaest godina nakon Dejtona, SPC nije vraćeno više od 150 objekata... Ocjenjujući da je položaj Srba u Mostaru "daleko od dobrog", predsjednik Republike Milan Jelić rekao je za "Glas Srpske" da se obnova srpske imovine odvija veoma sporo, a da je "evidentan i problem slabe zaposlenosti povratnika". - Prema informacijama sa terena, nema dovoljno koordinacije kad je u pitanju obnova infrastrukture i održiv povratak, pa je veliki broj povratnika doveden do ruba egzistencije - istakao je predsjednik Srpske. Milan Jelić smatra da je potrebna koordinisana akcija izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima, kako bi bile stvorene pretpostavke za održiv povratak Srba. Međutim, za poboljšanje statusa, prema riječima predsjednika Republike, od presudnog su značaja uloga i aktivnost lokalne zajednice, odnosno gradske uprave. - Istovremeno, položaj Srba uslovljen je i ukupnom situacijom u Mostaru, zbog zategnutih odnosa Bošnjaka i Hrvata. Mislim da bi veće prisustvo Srba u ovom gradu, kao i u gradskoj vlasti, relaksirajuće djelovalo i na trenutnu situaciju - istakao je predsjednik Jelić. Prvi čovjek Srpske je dodao da na povratak Srba u Mostar utiče i činjenica da je, tek nedavno, u Gradskoj upravi simbolično zaposleno 12 Srba i da nije ispoštovana ustavna odredba o konstitutivnosti naroda i zapošljavanju državnih službenika po popisu iz 1991. godine. - Gradske vlasti moraju da učine mnogo više na zapošljavanju srpskih kadrova u lokalnoj administraciji. Za ovo nisu potrebna dodatna sredstva, već odlučnost i obaveza da bude ispoštovana odredba o konstitutivnosti naroda prilikom zapošljavanja u organima uprave. Procenat zaposlenosti službenika srpske nacionalnosti u organima javne uprave manji je od procenta srpskog stanovništva, koji trenutno živi u Mostaru - zaključio je predsjednik Republike. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić ocijenio je za "Glas Srpske" da je "nedopustivo da se Srbima u Mostaru ne vraća imovina, da ih nema u izvršnoj vlasti i da su, praktično, narod koji ne postoji". - Mostar je podijeljen 50:50:0 u svim sferama društvenog života. Srba nema ni u privrednim, ni kulturnim institucijama... To je nepravda koja mora da bude ispravljena. Srbima se mora obezbijediti dostojanstven život Mostaru, mora im biti vraćena imovina i pružena šansa da nastave da žive i rade kroz održiv povratak - rekao je Špirić. On je konstatovao da "Srbi ne postoje u normativno-pravnim aktima i Statutu grada podijeljenog na bošnjački i hrvatski dio i da je to bio i glavni razlog za njihovu asimilaciju". - Asimilacija je najteža stvar koja može da se desi jednom narodu sa istorijskog, demografskog i sigurnosnog aspekta. Za sada, jedina brana ovom procesu u Mostaru je Srpska pravoslavna crkva. Postavlja se pitanje: hoće li Evropa dozvoliti da se u Mostaru izvrši proces asimilacije? Izuzev, ako nisu shvatili da je podjela Mostara na dva dijela završila sa Srbima, ali onda o humanosti i demokratiji imaju malo razloga da govore - istakao je Špirić. Predsjedavajući Savjeta ministara je dodao da je sramota što Srpskoj crkvi u Mostaru nije vraćeno više od 150 objekata, dok su svi objekti Katoličke crkve i Islamske vjerske zajednice vraćeni njihovim vlasnicima. - Treba učiniti sve, od lokalnih, preko institucija Federacije do institucija na nivou BiH da se Srpskoj pravoslavnoj crkvi vrati imovina. Taj proces treba da bude okončan što prije - naveo je Nikola Špirić, upozorivši da "Šantićev grad ne smije ostati bez srpskog naroda". Vrlo brzo ćemo, najavio je Špirić, pozvati najuglednije osobe iz svih oblasti društvenog života da se okupe u Mostaru i da pomognu obnovu kulturnih, obrazovnih i vjerskih institucija. Na taj način dali bismo do znanja da Mostar nije trajno izgubljen i da Srbi polažu pravo na ovaj grad, kao i ostali narodi. Vlada Srpske je, u prethodnom periodu, izdvojila 1,32 miliona maraka za obnovu porušene imovine Srba povratnika u Mostar. Pomoć se, kako su naveli iz republičkog Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica, sastojala u dodjeli građevinskog materijala i stimulativnih sredstava za ugradnju građevinskog materijala, izgradnji kuća po sistemu "ključ u ruke" i realizaciji zajedničkih projekata. Ovo Ministarstvo je sa 20 hiljada maraka pomoglo obnovu važnog duhovnog i kulturnog centra srpskog naroda u ovom regionu, pravoslavnog manastira Žitomislić. U julu ove godine predstavnici Vlade Srpske su za obnovu Društvenog doma u povratničkom naselju Bačevići donirali 120 hiljada maraka. M. RADETIĆ CRKVA Milan Jelić je podvukao da bi značajnije prisustvo Srpske pravoslavne crkve u Mostaru doprinijelo masovnijem povratku Srba u ovaj grad, koji je kroz istoriju bio centar srpske duhovnosti i kulture u Hercegovini. - Ohrabruje početak obnove manastira Žitomislić, kao i pripreme za obnovu Saborne crkve u Mostaru. Podržavamo i aktivnosti Srpske crkve i vladike zahumsko-hercegovačkog i primorskog Grigorija. Ovi pozitivni pomaci daju nadu da je masovniji povratak Srba u dolinu Neretve i te kako moguć - istakao je predsjednik Republike Srpske. ZABLUDE To što u kantonalnoj vladi i vladi Federacije BiH ima malo srpskih predstavnika, greška je i srpske politike, koja je posmatrala povratak kao izdaju, pa su, kako je naglasio Nikola Špirić, političke zablude dale pogubne rezultate. - Mislim da je danas sazrelo vrijeme da Srbima budu obezbijeđena prava kao i svima drugima, i to uz pomoć Bošnjaka i Hrvata, koji vide da ne mogu umiriti brod sa dva pramca - istakao je Špirić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.