Politička humanost u Gazi po receptu iz BiH

LONDON - Politička humanost, kao rezultat najnovijih dešavanja u Gazi, nije prvi slučaj ovakve vrste. Ona je veliku ulogu igrala u ishodu ratova na Balkanu devedesetih godina, tvrdi u autorskom tekstu objavljenom u "Gardijanu" Konor Foli, koji je na Kosovu 1999. bio predstavnik organizacije Amnesti internešnel

Foli ističe da su se u svim ratovima događali zločini, međutim, BiH je jedinstven slučaj u stepenu humanitarnih intervencija koje su ih pratile.

- Humanitarni radnici protestovali su zbog blokada humanitarnih konvoja, bili svjedoci zločina i konstantno snabdijevali medije pričama kojima je bilo zajedničko to što je samo jedna strana, ona jača - srpska - činila zle stvari - piše on.

Ističe da ni Armije RBiH nije bila bezgrešna, kao što to pokazuje i optužnica protiv komandanta bošnjačkih snaga u Srebrenici i da su čak i humanitarni radnici smatrali da stvaranje "bezbjednosnih zona" nije dobar potez.

- Karin Landgren, šef misije UNHCR-a u BiH u to vrijeme, tvrdila je da "bezbjednosne zone" pružaju "izvjesno utočište od krvoprolića", ali su istovremeno "mjesto za odmor, naoružavanje i druge vidove jačanja (bošnjačke) vojske". Landgrenova je smatrala i da su bezbjednosne zone potencijalni ulog u kasnijim pregovorima oko teritorija, te efektni simboli ugnjetavanja u ratu u kome je jedan od frontova bio i onaj sa Si-En-Enom, podsjeća Foli.

Dodaje da je godinu poslije pada Srebrenice, do tada nepoznata paravojna formacija, Oslobodilačka vojska Kosova, počela terorističku kampanju u pokrajini koja za Srbiju ima istorijski značaj, ali u kojoj većinu čine Albanci.

- Namjera tih akcija bila je isprovocirati sličnu reakciju. Serija zvjerstava i osvetničkih pohoda na kraju je dovela do intervencije NATO snaga, velike humanitarne krize i žrtava - piše on.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.