PRE neki dan navršilo se 150 dana od kako Belgija nema vladu.
U Belgiji, državi stvorenoj u prvoj polovini 19. veka, dugo je dominirao francuski jezik, koji je koristila i flandrijska gospoda. Dugo vremena je Valonija bila bogatija od Flandrije, međutim u poslednjih 30 godina situacija se promenila i Flandrija je danas jedna od najbogatijih regija u EU.
Predstavnici većinskog flamanskog stanovništva u parlamentarnom odboru za unutrašnje poslove izglasali su podelu briselske izborne jedinice.
Valonski, preciznije frankofonski predstavnici, ovaj potez doživljavaju kao nametanje volje većine, u kojoj se manjina stavlja u potpuno podređen položaj. Napuštanjem sednice, parlamentarnog odbora od strane frankofonskih predstavnika produbljena je politička kriza u Belgiji i raspad države je sve izvesniji.
Luj Vos, profesor istorije na univerzitetu u Luvenu kaže da kada je 1830. godine belgijska država izborila nezavisnost od Holandije, nije bilo ni Valonaca ni Flamanaca, postojali su samo Belgijanci.
Danas je, kaže on, situacija drugačija i dodaje: "Ljudi se uopšte ne sreću sa nekim ko govori francuski. Šta više, kako su nam radio i televizija i novine podeljeni po jezičkoj liniji, niko, maltene zna šta se dešava u drugom delu zemlje, koji se zove Valonija".
Ukoliko podeljeni i antagonistički politički sistem ne izrodi vladu u bliskoj budućnosti, istorija nudi zloslutnu lekciju zemljama koje izgube identitet.
"Nema razloga da država koja je nastala u jednom vremenu, mora da traje večno. Kao što ne mora da znači da neki narodi nikada neće nestati. U našem slučaju je i to moguće", kaže profesor Vos.
Politička situacija u Belgiji kao i antagonizam Flamanaca i Valonaca, neodoljivo podseća na političku situaciju u BiH kao i na antagonizam Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Žao mi je što nisam u prilici da upitam profesora Vosa da li to što je ustvrdio važi samo za Belgiju ili on zagovara univerzalno pravilo koje se može primeniti i u BiH.
Ako je to univerzalno pravilo, onda referendum o samostalnosti Republike Srpske je moguć...